Sve češće najave toplotnih talasa navode nas da se zapitamo da li je i gdje nestalo “obično toplo vrijeme”. Da li je svaki porast temperature toplotni talas ili je potrebno da za prognozu i najavu ovakve pojave budu ispunjeni određeni kriterijumi?
Nauka kaže da ne postoji univerzalna definicija toplotnog talasa koja bi važila za sve dijelove svijeta. Najjednostavnije rečeno – toplotni talas je duži period abnormalno visokih temperatura. Ipak, šta se smatra abnormalno visokom temperaturom zavisi od lokacije, klimatskih prosjeka za posmatranu oblast i doba godine.
Ovo znači da ista vrijednost temperature zraka izmjerena na dvije lokacije može biti sasvim drugačije tumačena.
Na primjer, temperature od 33 stepena Celzijusa predstavljaju izuzetno odstupanje od uobičajenih vrijednosti u sjevernoj Evropi, dok te temperature mogu biti sasvim normalne u znatno toplijim klimatskim područjima. Čak i unutar jedne zemlje, temperatura koja je ekstremna za jedno područje ne mora biti jednako neuobičajena u drugom.
Upravo zato meteorološke službe koriste različite kriterijume za procjenu ekstremne toplote, u zavisnosti od namjene i karakteristika područja. Oni mogu uzimati u obzir koliko temperatura odstupa od uobičajenih vrijednosti, koliko dugo takvi uslovi traju, a u pojedinim sistemima i druge faktore važne za procjenu rizika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.