Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) potvrdila je da su uslovi za El Niño sada prisutni u tropskom Pacifiku, gdje je temperatura morske površine posljednjih mjeseci naglo porasla, piše BBC.
Ova objava nije iznenađenje jer su prognostičari očekivali ovu fazu zagrijavanja nakon što je ranije ove godine završila La Niña, hladniji “sestrinski” obrazac. Brojne prognoze upućuju na to da bi ovo mogao biti takozvani “super” El Niño, pa čak i jedan od najjačih ikad zabilježenih.
Nadovezujući se na decenije zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, mogao bi donijeti još jednu rekordno vruću godinu – najvjerovatnije 2027. – s poremećajima u vremenskim prilikama, snabdijevanju hranom i ekonomijama, koji bi se mogli duboko osjetiti u toj godini.
Potvrda naučnika
Temperature površine mora u centralnom i tropskom Pacifiku sada su prešle prag od 0.5 °C iznad prosjeka, što američki naučnici koriste za definisanje El Niña. “Uslovi za El Niño razvili su se tokom prošlog mjeseca, što pokazuju temperature površine mora iznad prosjeka širom centralnog do istočnog ekvatorijalnog Tihog okeana”, saopštila je agencija.
NOAA je također primijetila da se vjetrovi iznad ekvatorijalnog Pacifika počinju mijenjati, što je znak da atmosfera sada reaguje na topliji okean, a ne da se samo okean zagrijava.
Modeli predviđaju rekordnu snagu
Ono što je iznenadilo istraživače jeste koliko su računarski modeli već sigurni u njegovu snagu. Intenzitet El Niña mjeri se porastom temperature površine mora iznad prosjeka u ključnoj zoni Pacifika.
Snažan događaj definiše se ako je porast viši od 1.5 °C iznad prosjeka, a vrlo snažan kao porast viši od 2 °C. Prema junskoj prognozi NOAA-e, “postoji 63 posto šanse za vrlo snažan El Niño tokom perioda od novembra do januara, što bi ga svrstalo među najjače događaje u istorijskim zapisima koji sežu do 1950. godine”, navodi agencija.
Tri najjača zabilježena od tada dogodila su se 1982/83., 1997/98. i 2015/16. Neki od najnovijih američkih i evropskih modela idu i dalje, pokazujući da bi temperature u tropskom Pacifiku do kraja godine mogle porasti i više od 3 °C iznad prosjeka. Ipak, američka agencija pozvala je na oprez. “Čak ni vrlo snažni El Niño događaji ne dovode svugdje do očekivanih posljedica, ali snažniji događaji mogu značajnije povećati vjerovatnoću očekivanih ishoda.”
Globalno zatopljenje pojačava posljedice
Veća je briga što se sve ovo dešava na planeti koja je već znatno toplija. “Moramo biti zabrinuti zbog posljedica”, rekao je profesor Adam Scaife, voditelj prognoza u britanskom Met Officeu. “Sadašnji El Niño nadovezuje se na značajno globalno zagrijavanje. To znači da bi stvarne temperature u pogođenim regijama mogle biti bez presedana, jer se zagrijavanje od El Niña pribraja klimatskim promjenama.”
Vrlo snažan El Niño obično podiže globalne temperature zraka za oko 0.2 °C, oslobađajući toplinu pohranjenu u okeanu u atmosferu. Taj dodatni udar sada pogađa svijet koji već postavlja rekorde. Godina 2024., najtoplija zabilježena, bila je potaknuta El Niñom koji nije bio ni posebno snažan. Uprkos rashladnom efektu La Niñe, 2025. je i dalje bila treća najtoplija godina u istoriji, čak toplija od “super” El Niño godine 2016.
“Krajem ove godine i u 2027. vjerovatno ćemo vidjeti vrlo visoke globalne temperature”, rekao je profesor Scaife. “U 2027. vjerovatno nas očekuje toplotni val povrh globalnog zagrijavanja koje već imamo, a to bi lako moglo dovesti do još jedne godine u kojoj će zagrijavanje premašiti 1.5 stepeni u odnosu na nivoe s kraja 19. vijeka.”
Suše, poplave i požari širom svijeta
Nijedna dva El Niña nisu ista, ali se poremećaji najsnažnije osjećaju u tropima. Poplave su česte u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a mogu zahvatiti i dijelove istočne Afrike, centralne Azije te juga Sjedinjenih Američkih Država. Istovremeno, raste rizik od suše i šumskih požara širom velikog dijela Australije, Indonezije i sjeverne Južne Amerike, što utiče na poljoprivredu i globalne zalihe hrane.
El Niño također obično smanjuje broj atlantskih uragana, a prognostičari već očekuju mirniju sezonu od prosjeka. “Iako to zvuči kao dobra vijest, za Srednju Ameriku to znači znatno manje padavina i potencijalnu sušu”, rekla je Liz Stephens, profesorica klimatskog rizika na Univerzitetu Reading.
Za mnoge je prognoza daleko od apstraktne. “Objava El Niña nije samo još jedna vremenska prognoza – za milione ljudi to je smrtonosna uzbuna koje se treba bojati”, rekao je Mohamed Adow, direktor organizacije Power Shift Africa. “To znači izostanak kiše, propadanje usjeva, rast cijena hrane i porodice koje su ponovo gurnute na rub opstanka. U istočnoj Africi posebno, ovo će pogoditi zajednice koje su već pogođene sušama i poplavama posljednjih godina.”
Nisu sve agencije složne
Japanska meteorološka agencija (JMA) dijeli mišljenje s NOAA-om, procjenjujući da su uslovi za El Niño prisutni i dodajući da će gotovo sigurno potrajati do jeseni. Međutim, nisu sve agencije spremne to objaviti. Australski Ured za meteorologiju (BoM) koristi stroži kriterij, zahtijevajući da temperature površine mora premaše 0.8 °C iznad prosjeka.
Ove sedmice saopštili su da se tropski Pacifik “približava uslovima El Niña”, pri čemu temperature u centralnom Pacifiku već prelaze njihove pragove, ali su se suzdržali od formalne objave početka. Očekuju da će se El Niño razviti kasnije ove godine i navode da bi mogao biti snažan.
El Niño se javlja svake dvije do sedam godina i obično traje oko godinu dana. Još uvijek nema konačnog dokaza da klimatske promjene čine ove događaje jačima ili češćima, ali svijet koji se zagrijava može pojačati njihove efekte.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.