Svijet

Naučnici i UN upozorili da će snažni El Nino pojačati ekstremne vremenske prilike

Ujedinjene nacije i naučnici upozorili su u petak da El Nino, koji je već oborio rekorde u ranoj fazi razvoja, može dodatno pojačati vrućine, suše i obilne padavine širom svijeta.

FOTO: EPA/HOTLI SIMANJUNTAK
FOTO: EPA/HOTLI SIMANJUNTAK

Podaci naučnika sa Univerziteta Columbia pokazuju da je ključni dio Tihog okeana, koji se koristi za mjerenje snage El Nina, ove sedmice dostigao najtopliji i najizraženiji nivo ikada zabilježen u 15. sedmici od formiranja ovog fenomena.

El Nino, prirodno zagrijavanje Pacifika u blizini ekvatora koje mijenja vremenske obrasce širom svijeta, neće dostići vrhunac još nekoliko mjeseci i trebao bi trajati do proljeća 2027. godine.

Svjetska meteorološka organizacija, agencija UN-a, saopćila je da će El Nino vjerovatno izazvati ekstremne vrućine, suše i obilne kiše i tokom naredne godine.

“Prije dva mjeseca upozorio sam da je El Nino stigao pred naš prag. Sada je u kući i pojačava vrućinu”, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.

Dodao je da je svijet već prošao ljeto ekstrema, uz rekordne toplotne kupole, velike požare u Španiji i Francuskoj te hiljade izgubljenih života.

Guterres je upozorio da je ovo tek uvod u ono što slijedi i poručio da će jačanje El Nina biti “dolijevanje ulja na planetu koja već gori”.

Naučnici navode da većina kompjuterskih modela pokazuje kako bi ovaj El Nino pri vrhuncu mogao oboriti apsolutni rekord po intenzitetu, iako to još nije sigurno.

Klimatolog Jeffrey Shaman rekao je da će se efekti El Nina spojiti s dugoročnim globalnim zagrijavanjem izazvanim sagorijevanjem uglja, nafte i plina.

Prema upozorenju WMO-a, u jesen i zimu mogući su suša i požari u Indoneziji, Indiji, drugim dijelovima Azije, na jugu i istoku Australije, u dijelovima Južne Amerike i južne Afrike, dok bi veći dio Sjedinjenih Američkih Država i južna Evropa mogli dobiti više padavina od prosjeka.

Guterres je pozvao na širenje sistema ranog upozoravanja i mjera zaštite od ekstremne vrućine, ali i na smanjenje upotrebe fosilnih goriva. Kako je rekao, “svijet mora prestati da hrani ovu krizu…. Više uglja, nafte i plina vodi ka zapaljivijoj budućnosti.”