Svijet

Evropa strahuje zbog Suwałki koridora, evo šta on zapravo predstavlja

Bjelorusija je protekle sedmice izvela velike vojne vježbe u blizini Suwałki koridora, uskog područja koje povezuje baltičke države s ostatkom NATO-a.

FOTO: XINHUA ARHIVA
FOTO: XINHUA ARHIVA

Ova vježba je, prema pisanju CNN-a, duboko uznemirila Evropu zbog specifičnog geografskog položaja ovog koridora, koji se dugo smatra jednom od najranjivijih tačaka NATO-a.

Pročitajte još

Francuski predsjednik Emmanuel Macron okupio je francuske političke lidere na povjerljivom obavještajnom brifingu, nakon čega je najavio nove mjere za zaštitu kritične infrastrukture od sve intenzivnijih ruskih hibridnih napada.

Poljski premijer Donald Tusk otišao je korak dalje, upozorivši da bi Rusija mogla izvesti napade dronovima ili projektilima na zemlje NATO-a i pokušati ih prikazati kao nesreće.

Velika Britanija poručila je građanima da se počnu pripremati za mogućnost rata i da naprave zalihe konzervirane hrane i pitke vode. Načelnik britanske odbrane izjavio je da se zemlja suočava s „najopasnijim“ periodom u posljednjih nekoliko decenija.

Njemačka priprema svoje bolnice za mogućnost ruskog napada. Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je na „odlučujuće trenutke“ u „odbrani slobode i mira našeg kontinenta“. Čak je i tradicionalno neutralna Švicarska usvojila novu strategiju nacionalne sigurnosti kojom se poziva na jačanje otpornosti zemlje i sposobnosti da se odbrani od oružanog napada.

Američki predsjednik Donald Trump u međuvremenu je iznenada objavio da je ostvaren napredak prema uspostavljanju stalne baze američke vojske u Poljskoj. Dvije sedmice ranije poslao je direktora CIA-e u tajnu misiju kako bi upozorio Moskvu da ne napada teritoriju NATO-a.

Čini se da su zemlje s obje strane Atlantika zabrinute da bi ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro mogao proširiti rat izvan granica Ukrajine.

Rusija širi bojno polje

Sjedinjene Američke Države ove su sedmice dobile uvid u razmjere prijetnje.

Federalni tužioci podigli su optužnice protiv pet osoba koje su navodno sarađivale s ruskim obavještajnim službama u okviru mreže koja je planirala napade i ubistva širom svijeta, uključujući i teritoriju SAD-a. Tužioci također tvrde da je ta mreža naručivala napade na civilnu i vojnu infrastrukturu u evropskim državama.

Optužbe se uklapaju u širi obrazac s kojim se Evropljani suočavaju već godinama: cyber napade, sabotaže, podmetanje požara, upotrebu dronova i napade na kritičnu infrastrukturu. Prošlog mjeseca Njemačka je optužila Rusiju za napad dronom na civilni aerodrom.

Strateški izazov za NATO jeste to što Rusija takve operacije može izvoditi bez jasnog prelaska granice koja bi značila početak konvencionalnog rata.

Ali šta ako Putin odluči otići korak dalje?

Koridor

Suwałki koridor nudi jedan od mogućih odgovora.

Riječ je o približno 105 kilometara dugoj granici između Poljske i Litvanije i jedinoj kopnenoj vezi između baltičkih članica NATO-a, Litvanije, Latvije i Estonije, i ostatka Saveza.

CNN navodi hipotetičku situaciju u kojoj bi Rusija, možda zajedno s Bjelorusijom, rasporedila snage na dijelu tog koridora. To ne bi izgledalo kao otvorena invazija na neku članicu NATO-a, poput tenkova koji ulaze duboko u Poljsku. Putin bi takav potez mogao predstaviti kao ograničeni upad, ukoliko bi ga uopće komentirao, uz tvrdnju da Rusija ne želi eskalaciju.

Rusija bi istovremeno preko nezvaničnih kanala tvrdila da bi odgovor NATO-a mogao dovesti do nuklearnog rata.

Cilj takvog poteza ne bi bio toliko sam koridor niti presijecanje veze NATO-a s njegovim baltičkim krilom, koliko podrivanje NATO-a i njegovih obaveza kolektivne odbrane u cjelini.

– Da li bi se 32 članice NATO-a složile da krenu u rat protiv Rusije kako bi povratile mali komad teritorije? Da li bi američki predsjednik bio spreman riskirati eskalaciju s nuklearnom silom zbog Litvanije? Da li bi to učinile Njemačka i Francuska? Niko to ne može sa sigurnošću reći, a upravo takva neizvjesnost ide Putinu u prilog, navodi CNN.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte ove je godine upitan o vojnoj simulaciji koja je uključivala upravo takav ruski potez prema Suwałki koridoru. Odgovorio je da NATO redovno uvježbava odgovor na takve scenarije i da bi napad izazvao razoran odgovor.

Lekcije iz Ukrajine

Ukrajina je Evropljanima pružila brutalnu lekciju o tome šta zahtijeva moderno ratovanje.

Državama nije potrebna samo vojna oprema. Potrebne su im elektroenergetske mreže sposobne izdržati napade, bolnice koje mogu zbrinuti veliki broj ranjenih, rezervni komunikacijski sistemi, funkcionalne transportne mreže i vlade sposobne nastaviti raditi pod dugotrajnim pritiskom.

Najvažnije od svega, potrebna su im društva sposobna podnijeti troškove bez urušavanja ili duboke polarizacije.