Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi jednaku, ako ne i veću pažnju trebalo posvetiti dugoročnim učincima ishrane na organizam, posebno kada je riječ o zdravlju srca.
Razumijevanje povezanosti između ishrane i kardiovaskularnog sistema ključno je za donošenje pametnijih odluka koje mogu smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.
Na to posebno upozorava Michelle Routhenstein, nutricionistica specijalizirana za preventivnu kardiologiju, koja ističe da istraživanja pokazuju kako se čak 80 do 90 posto kardiovaskularnih bolesti može spriječiti pravilnom ishranom i zdravim životnim navikama. Ta brojka jasno pokazuje koliko su svakodnevni izbori presudni za dugoročno zdravlje.
Ishrana bogata vlaknima, zdravim mastima i antioksidansima povezuje se s boljim stanjem srca, dok jelovnik prepun soli, zasićenih masti i dodatih šećera s vremenom povećava rizik od bolesti. Poseban problem predstavljaju smrznuti gotovi obroci, kod kojih se često prednost daje dužem roku trajanja i intenzivnijem okusu, a ne nutritivnoj vrijednosti. Zbog toga takvi proizvodi nerijetko sadrže prekomjerne količine soli i rafiniranih ugljikohidrata.
Smrznuta pizza – jedan od najlošijih izbora za srce
Stručnjaci ističu da je redovna konzumacija smrznute pizze među najnepovoljnijim izborima za zdravlje srca. Većina takvih proizvoda obiluje zasićenim mastima, natrijem i prerađenim ugljikohidratima, uz niz industrijski obrađenih sastojaka koji mogu povisiti nivo holesterola, krvni pritisak i šećer u krvi.
Iako je praktična i mnogima omiljena, upravo ta dostupnost čini je problematičnom. Nutricionistica Courtney Pelitera objašnjava da sama pizza ne mora nužno biti nezdrava, ali je vrlo lako pojesti znatno veću količinu nego što mislimo. U praksi to znači da u jednom obroku unosimo više porcija tijesta, sira i dodataka nego što je preporučljivo.
Nutricionisti se slažu da smrznutu pizzu nije potrebno potpuno izbaciti iz ishrane, no upozoravaju da učestala konzumacija može imati negativan učinak na srce. Ključ je u umjerenosti, naglašava dr. Chris Mohr, savjetnik za ishranu i tjelesnu aktivnost.
Zašto smrznuta pizza opterećuje kardiovaskularni sistem
Nutritivni sastav smrznutih pizza jasno pokazuje gdje leži problem. Mnoge sadrže između 800 i 1.500 miligrama natrija po porciji. Pretjeran unos soli može dovesti do povišenog krvnog pritiska, zadržavanja tečnosti i oštećenja krvnih sudova, čime se povećava rizik od moždanog udara i drugih srčanih tegoba. Preporučuje se da dnevni unos natrija ne prelazi 2.300 miligrama, a idealno bi bilo zadržati ga oko 1.500 miligrama.
Značajan udio zasićenih masti dodatno opterećuje organizam. Sir koji se najčešće koristi, poput mozzarelle, može sadržavati i do pet grama zasićenih masti po porciji. Upravo te masti doprinose povećanju nivoa takozvanog lošeg holesterola i riziku od srčanih bolesti.
Problem predstavljaju i prerađeni mesni dodaci poput kobasica i feferona. Riječ je o visoko procesuiranom mesu bogatom solju i zasićenim mastima, koje se povezuje s povećanim rizikom od određenih bolesti.
Tijesto od bijelog brašna, koje je temelj većine smrznutih pizza, sadrži rafinirane ugljikohidrate koji brzo podižu nivo šećera u krvi, potiču upalne procese i nepovoljno djeluju na holesterol kada se konzumiraju često.
Visok kalorijski unos još je jedan važan faktor. Redovna konzumacija smrznute pizze lako može dovesti do unosa viška kalorija, što povećava rizik od debljanja i dodatno opterećuje srce.
Kako donijeti pametniji izbor
Ako se ipak odlučite za smrznutu pizzu, nutricionisti savjetuju da pažljivo čitate deklaracije. Preporučuje se birati proizvode s manje od 600 miligrama natrija po porciji. Prednost treba dati tankoj kori ili tijestu od cjelovitih žitarica, a umjesto prerađenog mesa bolje je odabrati povrće. Ako se odlučite za dodatak mesa, prikladniji izbor je grilovana piletina. Također, kombiniranje pizze sa salatom može povećati unos vlakana i ublažiti negativne učinke obroka.
Kao zdravija alternativa, moguće je pripremiti i domaću verziju sličnog okusa, ali boljeg nutritivnog sastava. Tortilja ili tanka lepinja s umakom od rajčice, obiljem povrća i umjerenom količinom sira omogućava uživanje u okusu pizze uz bolju kontrolu porcija i manji unos soli.
Stručnjaci stoga poručuju da nijedna namirnica sama po sebi nije zabranjena, ali učestalost i količina čine razliku. U kontekstu zdravlja srca, svaka odluka na tanjiru dugoročno ima svoje posljedice.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.