Ako imate povrtnjak, njihova sadnja nije opcija ona je nužnost, kažu stručnjaci.
Tajna je u hemiji
Kadifice sadrže spojeve poput piretrina, prirodnog insekticida, i tiofena, koji pomaže u suzbijanju nematoda i drugih štetočina u tlu. Upravo zahvaljujući tim tvarima postale su jedan od stubova prirodne zaštite bilja – bez prskanja, bez hemikalija i bez štetnih ostataka u plodovima.
Tiofen djeluje kao prirodni repelent za insekte. Kada štetočine dođu u kontakt s intenzivnim mirisom koji kadifice emituju, tendencija im je da napuste to područje, čime se smanjuje rizik od zaraze okolnih biljaka.
No, miris im nije jedino oružje – izuzetno su efikasne protiv korijenovih kvržičnih nematoda jer izlučuju alfa-tertienil, hemijsku tvar koja inhibira razvoj jaja nematoda. Ako ih posadite prije ostalih kultura, nematode se neće moći namnožiti u tlu.
Koje štetočine drže na odstojanju?
Odbijaju čitav niz štetočina: već spomenute nematode u tlu, lisne uši, kupusne crve, bijele mušice… Posebno su korisne u zaštiti paradajza: istraživanje Univerziteta Newcastle iz 2019. godine pokazalo je da su francuske kadifice posađene uz paradajz tokom cijele sezone značajno usporile razvoj populacije bijele mušice.
Postoji i lukav trik koji iskusni vrtlari dobro poznaju: mogu se koristiti kao “zamjenska kultura” – namjerno se sade u blizini povrća kako bi privukle lisne uši i japanske bube, a kada se zaraze, jednostavno se izvade iz tla zajedno sa štetočinama.
One ne samo da tjeraju loše, već privlače korisne insekte poput bubamara, zlatooka i parazitskih osa, koji love štetočine i tako doprinose ravnoteži ekosistema u vrtu. Ukratko: posadite kadifice i priroda će sama odraditi veći dio posla.
Kako ih kombinovati?
Zasadite ih uz kulture koje imaju koristi od njihovog zaštitnog djelovanja, poput paradajza, graha i paprike, ili ih koristite kao obrub gredica, u posudama i uz staze. Jedino što vrijedi zapamtiti jeste da efekt nije trenutan: kadifice je najkorisnije saditi uz povrtnjak od samog početka sezone, a ne tek kada se pojave problemi.
Na tržištu postoje tri osnovne vrste:
Francuske kadifice: Kompaktne su i idealne za male vrtove i gredice povrća, a posebno su poznate po suzbijanju nematoda.
Afričke kadifice: Veće su, daju obilne cvjetove i izvrsne su za privlačenje oprašivača.
Meksičke kadifice: Nešto su rjeđe, ali i one imaju izvrsna svojstva odbijanja štetočina uz dodatnu kulinarsku primjenu.
Kada ih saditi?
To su biljke koje ne podnose mraz, što je prvo pravilo koje treba znati. Idealno vrijeme za sadnju je kada temperatura tla dosegne najmanje 18°C, što je u većini krajeva otprilike u aprilu ili maju, ovisno o lokalnoj klimi.
Sjeme možete sijati direktno u vrt čim se tlo zagrije, a za afričke kadifice preporučuje se da to učinite u zatvorenom prostoru, četiri do šest sedmica prije zadnjeg mraza. Dobra vijest je da brzo klijaju – afričke sorte cvjetaju za šest do osam sedmica, a francuske već za pet do šest sedmica od sjetve.
Ako planirate koristiti kadifice za zaštitu tla od nematoda, vrijedi zapamtiti savjet stručnjaka: posadite ih masovno u proljeće na mjestu na kojem namjeravate uzgajati jesenske kulture, a krajem ljeta ih uklonite i zasadite povrće. Tako tlo ostaje čisto i pripremljeno.
Zbog svoje otpornosti na vrućinu idealne su za sadnju uz staze i rubove gredica. Kadifice ne traže puno: sunce, propusno tlo i malo pažnje, a uzvraćaju ljepotom koja traje sve do prvog mraza i zaštitom o kojoj maštaju mnogi vrtlari. Malo je biljaka u vrtu koje toliko daju, a toliko malo traže poput omiljenih kadifica, čija popularnost ne blijedi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.