Naučnici upozoravaju da će s globalnim zagrijavanjem zdravstveni učinci postajati sve ozbiljniji a posebno su ugroženi oni koji rade na otvorenom.
Toplotni valovi ubrzavaju starenje organizma
Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Nature Climate Change otkriva da život u uslovima sve češćih i intenzivnijih toplotnih valova može ubrzati proces biološkog starenja. Naučnici s Nacionalnog univerziteta Tajvana analizirali su 15 godina zdravstvenih podataka skoro 25.000 odraslih osoba i zaključili da dvogodišnja izloženost ekstremnim vrućinama može povećati biološku dob za 12 dana.
Kod fizičkih radnika koji većinu vremena provode vani, ubrzano starenje bilo je još izraženije – njihova biološka starost porasla je u prosjeku za čak 33 dana.
Učinak sličan pušenju, alkoholu i nezdravim navikama
Autori istraživanja upozoravaju da su posljedice toplotnih valova po zdravlje usporedive s kroničnim štetnim navikama poput pušenja, konzumacije alkohola, nezdrave ishrane i fizičke neaktivnosti.
“Ako se izloženost toplotnim valovima gomila decenijama, zdravstveni učinci bi mogli biti mnogo ozbiljniji nego što trenutno prikazujemo. Toplotni valovi su sve češći i traju duže, što znači da su posljedice potencijalno puno teže,” rekao je dr. Cui Guo, docent urbanističkog planiranja i javnog zdravlja na Univerzitetu u Hong Kongu.
Nevidljivi tragovi na tijelu i DNK
Kako bi procijenili biološku starost ispitanika, istraživači su analizirali niz faktora: krvni pritisak, upalne markere, holesterol, te funkcije pluća, jetre i bubrega. Usporedbom biološke i stvarne dobi, otkrili su da je najveći utjecaj imala ukupna izloženost ekstremnoj vrućini.
Iako tačan mehanizam ubrzanog starenja još nije sasvim jasan, naučnici vjeruju da oštećenja DNK mogu igrati ključnu ulogu.
Toplotni valovi ugrožavaju zdravlje i okoliš
Toplotni valovi sa sobom donose i niz dodatnih zdravstvenih rizika – pogoršavaju kvalitet zraka, povećavaju rizik od požara i doprinose sušama.
Prema analizi organizacije World Weather Attribution, 2024. godina bila je najtoplija zabilježena godina, a klimatske promjene odgovorne su za čak 41 dan ekstremnih vrućina širom svijeta.
“Mnogi od nas su doživjeli toplotne valove i osjećali se kao da nas nisu dotakli – ili smo barem to mislili. Ovo istraživanje pokazuje da izloženost toploti mijenja tempo našeg starenja,” izjavio je prof. Paul Beggs sa Univerziteta Macquarie u Sydneyju.
Kontrast s globalnim trendovima dugovječnosti
Zanimljivo je da ovo otkriće dolazi u vrijeme kada istraživanja predviđaju porast očekivanog životnog vijeka širom svijeta. Procjene kažu da bi do 2050. prosječan muškarac mogao živjeti do 76 godina, dok bi žene mogle živjeti u prosjeku više od 80 godina.
Najstarija živa osoba trenutno je Britanka Ethel Caterham iz Surreya, rođena 21. avgusta 1909. godine – doživjela je 116 godina. Rekord najdužeg zabilježenog života i dalje drži Francuskinja Jeanne Louise Calment, koja je doživjela 122 godine i 164 dana.
Hitna potreba za prilagođavanjem klimatskim promjenama
Autori studije upozoravaju da, ako se trend rasta temperatura i trajanja toplotnih valova nastavi, dugoročne posljedice po zdravlje mogle bi biti znatno teže nego što danas shvatamo.
“Ovo istraživanje je prekretnica – više ne gledamo samo kratkoročne posljedice vrućine, već dugoročne učinke na ljudsko tijelo i njegovu biološku starost,” poručila je Amanda Cook, postdoktorska istraživačica sa Univerziteta McGill u Kanadi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.