Međutim, dermatolozi širom svijeta već godinama ponavljaju jednu te istu rečenicu: SPF nije sezonski proizvod za plažu, on je vaš najvažniji svakodnevni korak u njezi kože. Ako ulažete novac u skupe serume, hijaluron i retinol, a preskačete zaštitni faktor bukvalno bacate novac niz vjetar.
Šta zapravo znače brojke SPF 30 i SPF 50?
Skraćenica SPF označava Sun Protection Factor (faktor zaštite od sunca) i prvenstveno se odnosi na zaštitu od UVB zraka, onih koji uzrokuju opekotine.
Mnogi misle da SPF 50 pruža duplo veću zaštitu od SPF 30, ali matematika na našoj koži funkcioniše malo drugačije:
SPF 15 blokira oko 93% UVB zračenja,
SPF 30 blokira oko 97% UVB zračenja,
SPF 50 blokira oko 98% UVB zračenja.
Kao što vidite, razlika u procentu zaštite između faktora 30 i 50 je minimalna (svega 1%), ali je ključna u tome koliko dugo vas krema štiti prije nego što morate ponovo da je nanesete.
“UVA” zraci: Tihi kradljivci kolagena
Dok vas UVB zraci opominju crvenilom i peckanjem, UVA zraci su mnogo podmukliji. Oni prodiru duboko u kožu, prolaze kroz oblake i prozorska stakla, i prisutni su tokom cijele godine – čak i u januaru kada je vani sivilo.
UVA zraci uništavaju kolagen i elastin, uzrokujući ono što stručnjaci nazivaju foto-starenje. To znači da su za preko 80% vidljivih znakova starenja na licu (bora, opuštene kože i tamnih fleka) odgovorni upravo ovi zraci, a ne genetika ili godine. SPF djeluje kao nevidljivi štit koji sprječava ovaj proces.
Kako prepoznati potpunu zaštitu? Kada kupujete kremu, tražite onu na kojoj piše “Broad Spectrum” (širok spektar) ili ima zaokružen logotip UVA, što znači da vas štiti od obje vrste štetnih zračenja.
Tri najveća mita o zaštitnom faktoru
“Moja puder ima SPF, tako da sam sigurna.” – Da biste dobili zaštitu navedenu na bočici pudera, morali biste nanijeti količinu koja bi na vašem licu izgledala kao maska. Puder je samo bonus, nikada zamjena.
“Tamnoput/a sam, meni ne treba krema.” – Iako tamnija koža ima više melanina i teže izgori, ona je i dalje podjednako podložna starenju od sunca i, što je najvažnije, riziku od raka kože (melanoma).
“Kreme sa SPF-om izazivaju bubuljice.” – Ovo je važilo za stare, teške formule. Današnje “fluid” i “gel-kreme” su lagane, nemasne i prilagođene čak i masnoj koži sklonoj aknama.
Pravilo dva prsta: Koliko zapravo treba nanijeti?
Najčešća greška je nanošenje premale količine kreme. Da bi SPF zaista radio svoj posao na licu i vratu, potrebno je nanijeti količinu koja odgovara dužini kažiprsta i srednjeg prsta (tzv. two-finger rule).
Zaključak
Nijedna krema protiv bora ne može popraviti štetu koju sunce nanese koži. Zato, ako želite zadržati svjež, mladolik izgled i zaštititi svoje zdravlje, neka vam nanošenje SPF kreme postane jutarnja rutina jednako važna kao i pranje zuba. Vaša koža će vam za 10 ili 20 godina biti neizmjerno zahvalna!
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.