Naravno, riječ je o baklavi kraljici sirupastih kolača koja vijekovima osvaja nepca širom svijeta.
Ali, šta je to što baklavu čini tako posebnom i kako je ova orijentalna ljepotica postala neizostavan dio naše gastronomske kulture?
Istorija natopljena agdom
Iako se danas baklava priprema u raznim varijacijama od Grčke i Turske, pa sve do naših krajeva, njeni korijeni sežu duboko u prošlost. Najpoznatija teorija vodi nas u kuhinje Osmanskog carstva, tačnije u Topkapi palatu u Istanbulu, gdje su carski kuvari usavršavali slaganje tankih jufki kako bi impresionirali sultana.
Broj slojeva jufke često je simbolizovao bogatstvo, a vjerovalo se da prava, carska baklava mora imati najmanje 40 tankih slojeva, razvijenih tako precizno da se kroz njih mogu pročitati novine!
Anatomija savršene baklave: Tri zlatna pravila
Napraviti dobru baklavu je umjetnost, a svaka domaćica i kuvar imaju svoje male, strogo čuvane tajne. Ipak, sve se svodi na tri ključna elementa:
1. Jufke (Kore) tanke poput šapata
Kore moraju biti izuzetno tanke i svježe. Tradicionalisti će uvijek sami razvijati jufke, ali danas se vrhunski rezultati postižu i sa kvalitetnim kupovnim korama za baklavu. Ključ je u obilnom, ali pažljivom premazivanju svakog sloja otopljenim maslacem (maslom) kako bi se postigla ona prepoznatljiva hrskavost i slojevitost.
2. Bogatstvo punjenja
Klasična baklava na našim prostorima nezamisliva je bez oraha. Kombinacija mljevenih i sjeckanih oraha daje savršen balans teksture. Ipak, moderne verzije donose i druge raskošne ukuse:
Turska baklava: Često koristi zelene pistacije, dajući kolaču upečatljiv izgled i specifičnu aromu.
Ružice: Varijacija koja se rola i reže, podsjećajući na cvjetove ruže.
Čokoladna baklava: Za moderne sladokusce koji vole spoj tradicije i čokolade.
3. Zlatno pravilo agde (šerbeta)
Možda i najveći izazov je zalijevanje (zaliv). Ovdje važi jedno od najvažnijih pravila kulinarstva: Vruća baklava se zalijeva hladnom agdom, ili hladna baklava vrućom agdom! Ako prekršite ovo pravilo i spojite vruće sa vrućim, vaša baklava će postati gnjecava umjesto hrskava i sočna.
Kako prepoznati vrhunsku baklavu?
Kada zagrizete parče baklave, treba da čujete prepoznatljiv, lagani zvuk “šuškanja” krckavih gornjih kora. Unutrašnjost mora biti sočna, ali ne i gnjecava, a agda ne smije da curi sa svih strana niti da bude preslatka tako da “grebe” grlo. Prava baklava ima savršen balans slatkoće, bogatog ukusa maslaca i arome oraha (ili pistacija), često oplemenjena blagim mirisom limuna ili vanile.
Ritual koji se ne propušta
Baklava se ne jede u žurbi. Ona zahtijeva poštovanje. Najbolje se slaže uz jaku, domaću crnu kafu bez šećera. Gorčina kafe savršeno siječe slatkoću baklave, stvarajući harmoniju ukusa koja vas momentalno vraća u djetinjstvo i u tople porodične domove.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.