Njena historija seže stoljećima unazad, a danas se priprema u različitim varijantama širom Balkana, Turske i Bliskog istoka.
Tajna je u orasima
Orasi, koji su najčešći sastojak baklave, bogati su zdravim masnoćama, proteinima, vlaknima i antioksidansima. Sadrže omega-3 masne kiseline koje mogu doprinijeti zdravlju srca i mozga.
Daje brzu energiju
Zahvaljujući kombinaciji ugljikohidrata iz jufki i šećernog sirupa, baklava je brz izvor energije. Upravo zbog toga nekada se služila kao desert nakon obilnog obroka ili tokom velikih proslava.
Miris začina daje poseban okus
Mnogi u baklavu dodaju cimet, vaniliju ili malo limuna, što doprinosi njenoj prepoznatljivoj aromi i bogatijem okusu.
Umjerenost je ključ
Iako sadrži vrijedne sastojke poput oraha, baklava je bogata šećerom i kalorijama. Nutricionisti savjetuju da se konzumira umjereno, kao povremena poslastica u sklopu uravnotežene prehrane.
Kako napraviti savršenu baklavu?
Za dobru baklavu potrebno je nekoliko osnovnih sastojaka: tanke jufke, mljeveni ili sitno sjeckani orasi, maslac ili puter, šećer, voda, limun, po želji cimet ili vanilin šećer.
Najvažnije pravilo je da se vruća baklava prelije hladnom agdom ili obrnuto, kako bi zadržala hrskavost i ravnomjerno upila slatki sirup.
Male tajne velikih domaćica
Nemojte štedjeti na orasima. Svaki sloj jufke lagano premažite otopljenim maslacem. Baklavu narežite prije pečenja. Agdu kuhajte s kriškom limuna kako se ne bi brzo ušećerila. Ostavite baklavu nekoliko sati da upije sirup prije posluživanja.
Poslastica koja spaja generacije
Baklava je mnogo više od kolača. Ona je simbol gostoprimstva, porodične tradicije i zajedničkih trenutaka za stolom. Iako je treba jesti umjereno, njen bogat okus i neodoljiva kombinacija hrskavih jufki, oraha i mirisne agde razlog su zbog kojeg već stoljećima zauzima posebno mjesto u kuhinjama širom regiona.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.