Kultura

Ljajić: Književni korner vraća praksu razgovora sa autorima

Program nazvan Književni korner pokrenuli su u Sarajevu Goran Vrhunc i Elvis Ljajić s ciljem promoviranja autora, knjiga i kulture čitanja.

 Književni korner
FOTO: KNJIŽEVNI KORNER

U ekipi Književnog kornera uz Vrnunca i Ljajića je i Vildana Bratić, koja je zadužena za vizuelni identitet.

Osvijestili smo da postoji potreba da se autoricama i autorima omogući prostor da se predstave i kao osobe, ne samo kao dio svoje knjige, ne samo kao dio promocije svoje knjige.

Pročitajte još

Često se zaboravi da su autori ljudi od krvi i mesa i nekako smo odlučili da na ovaj način pokušamo autore približiti potencijalnim) čitaocima i da se nadamo da ćemo tako neke od njih dodatno zaraziti čitanjem – kazao je za Fenu organizator i jedan od urednika programa Književnog kornera Elvis Ljajić.

On navodi da su u početku imali problem s prostorom gdje bi održavali programe te im je ususret izišla predsjednica KUD “Željezničar” Jasminka Šahinagić, tako da je većina sadržaja Književnog kornera realizovana u prostorijama tog društva. Književni korner održavao se i u Multimedijalnom centru Mak i prostoru Vijeća mladih Općine Stari Grad Sarajevo.

Ljajić ističe da su održali dvadeset književnih razgovora sa autoricama i autorima najrazličitijeg književnog opusa i dvije promocije knjiga. U saradnji sa P.E.N. Centrom BiH i Austrijskim kulturnim forumom organizovali smo Veče posvećeno Dževadu Karahasanu, na datum njegovog rođenja. Od ove godine smo pokrenuli program koji smo nazvali Književni korner PLUS u kojem predstavljamo autore koji nisu književnici, i u okviru toga smo obilježili Svjetski dan smijeha i organizovali razgovor povodom 10 godina portala filmofil.ba – podvukao je Ljajić.

Naglašava od ove godine književne razgovore sa autoricama i autorima koji su članovi P.E.N. Centra BiH organizuju zajedno sa tim centrom, a partner im je bilo i Udruženje građana Metamorfoza te će saradnja s njima biti nastavljena.

Jedno od pravila Književnog kornera, naveo je, jeste da se tokom književnih razgovora publika u bilo kojem trenutku može aktivno uključiti u razgovor. Iako još uvijek stidljivo, čini nam se da pomalo uvodimo ili je možda tačnije kazati vraćamo praksu razgovora sa autorima – ustvrdio je on.

Komentarišući činjenicu da su osim promocija knjiga rijetki književni događaji kao što su književne večeri i druženja s autorima, Ljajić je mišljenja da su promocije važne jer su efektan način predstavljanja bilo kojeg proizvoda, pa i knjige. Ali ono što nas je motivisalo da se ovim bavimo i zbog čega najmanje dva puta mjesečno organizujemo okupljanja ljudi koji vole književnost, koji vole da razgovaraju o književnosti, je i međusobno upoznavanje ne samo autora i čitalaca, nego i autora sa drugim autorima i čitalaca sa drugim čitaocima – podvukao je.

Ljajić smatra da su razgovori ovog tipa idealna prilika da autora pitamo sve što nas zanima o njemu, njegovom pisanju ili konkretnoj stvari iz određenog djela. Prilika su i da upoznamo ljude koji vole ili mrze istu književnost ili autora, idealna prilika da o književnosti razgovaramo u sigurnom okruženju. A što se same posjećenosti ovih događaja tiče, želim da vjerujem da se polako povećava broj ljudi koji redovno dolaze. Iako smo na razgovorima znali imati i pedesetak gostiju, jednom nam se pojavio samo jedan gost i uredno smo održali razgovor – kazao je za Fenu urednik Književnog kornera Elvis Ljajić.