Lijepi su primjeri gdje djeca nastavljaju putem svojih čestitih roditelja, a Tešanj baš obiluje njima. Alma Karahodžić je jedna od mnogobrojnih mladih čija je poslovna ideja dobila podršku kroz poticaje koje je Općina Tešanj osigurala za razvoj malih biznisa.
Tim povodom, a u okviru projekta I oni su budućnost Tešnja, općinski načelnik Suad Huskić nedavno sa saradnicima posjetio Almu i razgovarao sa njom.
Alma je od rahmetli oca naslijedila znanje, ali i ogromnu empatiju prema pčelama i zato se danas uspješno bavi ovim plemenitim zanimanjem. “Obrt sam osnovala prije nepunih pet godina. Moj otac se veoma uspješno bavio pčelarstvom 40 godina. Kroz djetinjstvo i odrastanje sticala sam znanje, a kasnije sam to znanje proširila kroz svoje studije kao inženjer prehrambene tehnologije, diplomiravši upravo na temu meda i pčelinjih proizvoda. Danas imamo oko 200 pčelinjih zajednica”, govori Alma.
Postoji neko pravilo da je optimalan broj 40 pčelinjih zajednica da to bude primarno zanimanje, a ne hobi. Alma ih ima puno više, što nije nimalo jednostavno, ali kako kaže, kada se nešto voli nije teško.
Općina, naglašava Alma, pruža podršku, tokom studiranja, a kasnije preko projekta Podrške razvoju start up ideja mladih, i poticaja obrtima. To nije baš tako u svim općinama, i zato, smatra Alma, treba iskoristiti sve ove pogodnosti i pokrenuti vlastiti biznis ko god to želi i ko ima jasnu viziju. Svaki početak je težak, ali kasnije se stvari poslože.
Nikada joj nije palo na pamet da odustane od pčelarstva, niti da napusti Bosnu i Hercegovinu. U 40 godina odrastanja u pčelarstvu uz oca, Alma se nagledala svega. Bilo je tu i lijepih dana i godina, ali i požara, poplava, i raznih drugih nevolja.
Prije nekoliko decenija sa manjim brojem zajednica moglo se proizvesti više meda nego danas. Došlo je do promjena u prirodi, i pčele danas moraju davati med u znatno nepovoljnijim uvjetima. Zato su pčelarstvo i zaštita prirodne sredine dvije neodvojive teme.