Kada su ljudi ili druge životinje uplašeni, oslobađaju tzv. feromon straha. Nekim pčelama ljudi su baš privlačni jer ih poput malih pčela samica jednistavno privlači ljudski znoj. Naime, ove male pčele ne proizvode med, žive u zemlji, rupicama na drvu ili nekom objektu te su prilično male. Nisu poznate po tome da bi bile su agresivne prema ljudima.
U svijetu ovih životinjica vrijedi ona narodna: “Ako vidiš pčelara da bježi, ne pitaj zašto, bježi odmah i ti“. S druge strane medonosne pčele ponekad p
ribližite li se njihovim nastambama mogu biti poprilično agresivne. Istraživanje njihove sposobnosti da osjete ljudske emocije, poput straha i nervoze uvijek je bilo izazovno i zanimljivo područje i za naučnike, ali i pčelare.
Najistraživaniji insekti
Ti vrijedni mali i nezamjenjivi insekti koji nam proizvode med i vrše oprašivanje biljaka, često su predmet čuđenja i mnogobrojnih svjetskih istraživanja. Spadaju kao takve u najistraživanije insekte.
Uznemirene pčele tako prema jednom istraživanju pokazuju “povećano očekivanje loših ishoda, razina hemolimfe dopamina, oktopamina i serotonina im se smanjuje se kod uznemirenosti. One tada pokazuju emocionalno stanje nalik onim koje pokazuju ljudi (Curr Biol. 2011.).
Fascinantna su stvorenja koja kao što već odavno znamo igraju ključnu ulogu u našem ekosistemu oprašivanjem biljaka, proizvodnjom meda, pčelinjeg voska i matične mliječi. Međutim, njihovo ponekad agresivno ponašanje često kod ljudi izaziva strah i zbunjenost. Ako ste prema vama primijetili kontinuiranu neobičnu privlačnost pčela, ne nužno agresivnu, vjerojatno za to postoji nekoliko razloga.
Osjetljivost na ljudske emocije
Neki pčelari tvrde da medonosne pčele mogu osjetiti njihov strah ili nervozu, nađu li se u pčelinjaku ljudi koji se jako boje pčela tvrde da njihova trenutna reakcija i ubadanje može biti uzrokovana utjecajem ljudskih emocija. Međutim, naučna istraživanja u svijetu o ovoj temi još uvijek nisu dovela do jasnih dokaza o emocionalnoj osjetljivosti pčela na ljudske emocije.
One su gluhe, no imaju svoj vrlo kompleksan sistem komunikacije i percepcije koji se temelji na mirisima, vibracijama i ostalim faktorima okoliša.
Agresivno ponašanje medonosnih vrsta pčela može se javiti sasvim neočekivano i to iz više razloga:Kada osjete prijetnju košnici u kojoj se nalazi njihovo leglo i zalihe hrane, kao što su prisutnost nekih grabežljivaca koji su se previše približili, mogu postati agresivne s ciljem bi zaštitile svoj dom.Gladne pčele mogu postati nervozne i agresivne. Nedostatak hrane u prirodi, ali i unutar košnice može dovesti do povećane obrambene reakcije i borbe za golo preživljavanje.Iritacije poput jakih mirisa, jakih boja ili ubrzanih pokreta u blizini same košnice mogu izazvati reakciju agresivnosti kod tzv. pčela stražarica.Nepovoljni vremenski uvjeti, poput nagle promjene vremena, vjetra ili naglog zahlađenja, također prema nekim istraživanjima mogu utjecati na neočekivano agresivno ponašanje ovih insekata, piše Agroklub.
Osjetljive su na promjene u okruženju
Promjenjivo ponašanje može biti rezultat kombinacije vanjskih faktora i unutarnjih uvjeta unutar same košnice. Pčele prije ljudi mogu osjetiti i vrlo su osjetljive na promjene u okruženju, pa i manji poremećaji mogu utjecati na njihovu burnu reakciju. Često se smatra da i sam miris neke osobe, njeno ponašanje i pokreti koji se pčelama ne sviđaju mogu utjecati na samo agresivno ponašanje pčela.
Iako postoje mnoge teorije o osjetljivosti pčela na ljudske emocije, čvrsti nepobitni naučni dokazi i dalje su nedostatni kako bi se ova tvrdnja sa sigurnošću i potvrdila. U osnovi, pčele ne mogu doslovno osjetiti ili “namirisati” strah, ali s druge strane ako se bojite, vaše tijelo će osloboditi određene feromone koje mogu osjetiti i koje tada pčele mogu prepoznati kao prijetnju.
Agresivnost i promjenjivo ponašanje onih medonosnih često su posljedica nekih vanjskih faktora, poput obrane košnice od predatora ili zbog utjecaja samog okoliša. Kako bismo bolje razumjeli njihovo ponašanje, pričekat ćemo nastavak naučnih svjetskih istraživanja o njihovoj percepciji i komunikaciji koji će biti od ključnog značaja u toj zanimljivoj temi.
U međuvremenu, pčelari će i dalje pažljivo pratiti ponašanje pčela, utjecaj okoliša, vremenskih uvjeta pritom osiguravajući adekvatne humane uvjeta temeljene na “Dobroj pčelarskoj praksi” a sve kako bi osigurali zdravlje i dobrobit svojih košnica.