Ovogodišnji laureati su: Hamza Hamzabegović za historijsku sintezu „Bosanski vladari i njihova razdoblja“, Milorad Kostić za roman „Dioklecijan i Aleksandra Zveket mačeva“ i Fatima Jamaković-Čorambegić za zbirku pjesama „Cvijet iz kamena“.
Atmosfera na dodjeli bila je svečana, ali i intimna – poput susreta prijatelja koji dijele istu opsesiju: književnost i historiju. Kada je Hamza Hamzabegović, historijski sintetičar i neumorni istraživač, primio svoju nagradu, aplauz je bio dug i topao. Njegovo životno djelo „Bosanski vladari i njihova razdoblja“, nastajalo je godinama.
Od Hamzabegovća i Ibrahima Osmanbašića, predsjednika Udruženja KNS, publika je slušala o njegovim pionirskim radovima iz oblasti historije kalendara, Starog Egipta i slavenskog pitanja, ali i o njegovim smjelim teorijama o nastanku srednjovjekovne Bosne.
-Njegova djela često nude nove teorije i tumačenja, te ga u posljednje vrijeme, stručna javnost prepoznaje po pomjeranju granica u historiografiji, rekao je Ibrahim Osmanbašić. Postavio je mnoge nove historijske teorije i dao objašnjenje nastanka srednjovjekovne Bosne. On neumorno postavlja nova pitanja i daje smjele teorije koje se teško mogu osporiti. Hamzabegovićevi argumenti su dovoljno jaki da sami od sebe opovrgavaju sve negatore bosanske prošlosti.
-Bosanstvo je moja opsesija, naglašava Hamzabegović, i to se osjeti na svakoj stranici njegovih djela koje čitaoce vode kroz stoljeća bosanske državnosti. Istakao je kako je ova nagrada za njega istinsko priznanje i ptredstavlja veliku čast.
-Književnos nije samo osobni čin pisanja, već most između ljudi i vremena, kaže Hamzabegović. To je način da se sačuva ono što je bitno i prenese budućim naraštajima. Trebamo istrajati u istraživanju, pisanju i njegovanju kulture sjećanja. U toj misiji svako priznanje nije samo nagrada autoru, nego i potvrda da pisana riječ ima trajnu vrijednost.
Sasvim drugačiji put odabrao je profesor i književnik Milorad Kostić.-Njegova proza je spoj historije i fikcije, pri čemu stvarne događaje obogaćujeimaginacijom i pripovjednim slojevima, rekao je u svom obraćanju Samir
Hajrulahović, profesor historije. Kostić iza sebe ima sedam knjiga: četiri zbirke poezije, dvije zbirke pripovjedaka i roman. Nagrađeni roman „Dioklecijan i Aleksandra – Zveket mačeva“ spoj je historijskih činjenica i fikcije, kojim on na sugestivan način uvodi čitatelja u svijet prošlosti. Ovaj roman smatra se njegovim najambicioznijim djelom. Kostić često stavlja fikciju u historijske okvire čineći takodjelo zanimljivijim i uvlači tanano čitaoce u svijet prošlosti dajući univerzalne poruke za današnjicu. Ove godine ovjenčan je i nagradom „KNS pero“ za najbolju pjesmu književnog festivala.
Dok je Milorad Kostić govorio o spoju historije i fikcije koji oblikuje njegovknjiževni svijet, u publici se moglo osjetiti da su mnogi već zakoračili u njegovimaginarni prostor u kojem odjekuje zveket mačeva, ali i univerzalne poruke oljudskoj sudbini.Nagradu Udruženja Bosanskih umjetnika primila je i autentična bosanskohercegovačka pjesnikinja Fatima Jamaković-Čorambegić, poznata po hrabrom stavu i lirici koja pogađa pravo u srce. Objavila je četiri zbirke pjesama i jednu zbirku pripovjedaka. Njene zbirke donose lirsku toplinu, ali i hrabro progovaraju o nepravdama koje oblikuju naš svijet.
-Poznata je kao pjesnikinja visokog senzibiliteta ali i kao pjesnikinja koja hrabro ukazuje na društvene nepravde kao što su femicid, rat u Siriji, genocid u Gazi, rekao je o njenom radu Milorad Kostić. Njeno najzrelije djelo je stihozbirka „Cvijet iz kamena“ i njen je najzreliji pjesnički rukopis, u kojem se snaga i krhkost stihova stapaju u univerzalnu poruku o dostojanstvu čovjeka.
-Pjesnik ne smije šutjeti pred nepravdom, rekla je Fatima Jamaković- Čorambegić. Snaga poezije nas tjera da bar na trenutak zastanemo i pogledamo oko sebe te se zapitamo da li smo mi sami išta učinili konkretno da nepravde oko nas bude manje.
Svečanost je započelavi završena u predivnim izvedbaama tradicionalnih bosanskohercegovačkih pjesama sevdalinki, kojima je prisutne, uz harmoniku učenika informatičke škole u Kreševu Marsela Markanovića, člana KUD-a “Fra Karlo Kujundžić” iz Brestova, “počastila” diva Vesna Hadžić. Odlomke iznagrađenih književnih djela čitali su Almir Bičakčić i Selman Hadžifejzović. Kniževno veče, vrlo znalački moderirala je pjesnikinja Saida Škapur. Pored priznanja laureatima, organizator je dodijelio i prigodne zahvalnice donatorima koji su svojim prilozima podržali ovu manifestaciju.
Iz Udruženja bosanskih umjetnika kažu da će i narednih godina nastojati da Dan bosanske pismenosti bude više od datuma, da on preraste u pravu kulturnu manifestaciju.
-Ovim nagradama nastojimo skrenuti pažnju na vrijedna autorska ostvarenja i učiniti Dan bosanske pismenosti trajnim mjestom susreta tradicije i savremenosti, rekla je Aleksandra Kostić, sekretar Udruženja bosanskih umjetnika i predsjednik komisije koja je izabrala ovogodišnje laureate. Na nama je da iznova podsjećamo na snagu bosanske riječi i da ovaj dan učinimo tradicijom,
Ako je suditi po ovogodišnjoj dodjeli, može se reći kako je Sarajevo dobilo još jedan praznik knjige i misli, praznik koji će nas podsjećati da bez kulture nema ni trajnog identiteta. Na licima nagrađenih i publike osjećao se ponos, ali i ona tiha sjeta da se o knjizi u našem društvu premalo govori, a još manje ulaže u njenu vidljivost. Inače, Udruženje bosanskih umjetnika (UBU), sa ciljem njegovanja bosanskohercegovačke kulture i umjetnosti, osnovano je 2014. godine . Do sada je objavilo tri knjige: “Miris izgorjelog papira”, “Biseri duha” i stihozbirku “Sarajevo ljubavi moja”, svojevrsni zbornik istoimenog festivala za rođendan grada Sarajeva.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.