Kako navode, umjetnost nije luksuz, niti sporedna djelatnost.
“Ona je temelj naše zajedničke ljudskosti, prostor kritičkog mišljenja, izvor najdubljeg estetskog zadovoljstva i ključni faktor društvene kohezije. Kultura, a posebno umjetnost kao njen temelj, oblikuje način na koji jedna zemlja želi biti prepoznata, na koji komunicira sa svijetom i njen je reprezentativan i najdugoročniji identitet. Zemlje koje sistemski podržavaju kulturu i umjetnost ulažu u svoju budućnost, u savremenije obrazovanje, kreativnu industriju, međunarodni ugled i ekonomski razvoj. Bosna i Hercegovina, sa svojim bogatim i raznolikim kulturnim naslijeđem i savremenim umjetničkim potencijalom, ima sve preduslove da umjetnost postavi u središte svoga razvoja”, naveli su.
Također, ističu da se umjetnost i kultura u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina nalaze na marginama sistemske brige.
“Nedovoljna ulaganja, nepostojanje dugoročnih strategija razvoja u kulturi, ograničavajući institucionalni okvir i izostanak suštinske podrške doveli su do toga da umjetnici i kulturni radnici djeluju u nesigurnim i često neodrživim uslovima. Uprkos tome, umjetnost opstaje zahvaljujući individualnom entuzijazmu, predanosti i talentu. Upravo u tom kontrastu između vrijednosti umjetnosti i položaja umjetnika ogleda se potreba za ozbiljnijim pristupom i većim društvenim razumijevanjem njenoga značaja. Vrijeme je za djelovanje”, poručili su.
Uz to, pozvali su na sprovođenje nekoliko jasnih promjena.
“Apelujemo na nadležne institucije na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini da poduzmu sljedeće:U dijalogu s umjetničkim udruženjima i kulturnim ustanovama uspostave jasne i održive kulturne politike koje će prepoznati umjetnost kao strateški resurs bosanskohercegovačkog društva,
Povećaju budžetska izdvajanja za umjetnost i kulturu, s ciljem stvaranja uslova za dugoročnu održivost rada strukovnih udruženja
Unaprijede procedure konkursa/javnih poziva, kroz blagovremeno definisanje rokova, transparentnu komunikaciju i mogućnost finansiranja višegodišnjih projekata
Poboljšaju status umjetnika i kulturnih radnika, s posebnim naglaskom na položaj slobodnih umjetnika
Osiguraju transparentne, predvidljive i kontinuirane modele finansiranja koji omogućavaju stabilan razvoj umjetničkih udruženja i kulturnih institucija
Uspostave i podrže mehanizme za međunarodnu saradnju u oblasti umjetnosti i kulture, uključujući mobilnost umjetnika, razvoj partnerskih projekata, razmjenu znanja i olakšan pristup međunarodnim fondovima”, naveli su.
Također, pozvali su širu javnost da prepozna vrijednost umjetnosti i odlučno podrži rad umjetnica i umjetnika.
“Umjetnost je temelj ljudskog postojanja: od najranijih vremena oblikuje naše razumijevanje svijeta, nudi smisao i radost, propituje stvarnost, uči nas da vidimo i slušamo, oblikuje prostor u kojem živimo i način na koji u njemu postojimo, ispunjava naše vrijeme i budi našu savjest. Na umjetnost svi imamo pravo, ali prema njoj imamo i odgovornost. Stoga predlažemo da 15. april postane Dan otvorenih kulturnih programa i koordinirane prezentacije domaćih umjetnika i umjetnica širom zemlje – dan u kojem će umjetnost biti dostupna svima i vidljiva u javnom prostoru, kao prilika za zajedničko djelovanje i simbolično ujedinjenje bosanskohercegovačkog društva. Na Svjetski dan umjetnosti podsjećamo: društvo koje ne ulaže u umjetnost odriče se vlastite ljudskosti, nade i budućnosti”, poručili su.
Zahtjeve su potpisali: Udruženje filmskih radnika u FBiH (UFRuFBiH), Udruženje rediteljica i reditelja u BiH (URRBiH), Asocijacija snimatelja i snimateljica u BiH (ASBH), PEN Centar u BiH, Društvo pisaca u BiH, Udruženje likovnih umjetnika, primijenjenih umjetnosti i dizajna (ULUPUuBiH), Udruženje likovnih umjetnika BiH (ULUuBiH), Asocijacija arhitekata u BiH (AABH), Sarajevske večeri muzike (SVEM), Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije SA Sinfonietta, Sarajevo International Guitar Fest (SIGF), Udruženje muzičkih umjetnika BARTE I Udruženje nove muzike SONEMUS.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.