Zemlja je ovog ljeta imala najkraći dan u historiji. Zašto?
Zbog kolebanja svoje ose, što znači da je izvršila jednu rotaciju u djeliću sekunde manje od 24 sata. Tako je 29. Juni bio 1.59 milisekundi kraći od svih ostalih dana.
Dani su sve kraći i kraći
Posljednjih decenija veća je vjerovatnoća da će Zemlja usporiti dajući neznatno duže dane. Međutim, u posljednjih nekoliko godina ta se tendencija preokrenula, a dani su sve kraći i kraći, prenosi Telegraf.
Nastavi li Zemlja da ubrzava, to bi moglo dovesti do prvog zahtjeva za oduzimanje sekunde od atomskog sata. Nije neuobičajeno da se naša planeta njiše. Rotacija koju doživljavamo kao noć i dan ne događa se uvijek tačno u skladu sa njenom osom, linijom između sjevernog i južnog pola. To je zato što to nije precizna sfera.
Profesor: Zemlja se okreće brže zbog Čendlerovog kolebanja
Profesor Leonid Zotov vjeruje da se Zemlja okreće brže zbog periodičnog kretanja koje se naziva Čendlerovo kolebanje.
Kolebanje je prvi put uočeno krajem 1880-ih, kada je astronom Set Karlo Čendler zaključio da se polovi kolebaju u razdoblju od 14 mjeseci. Ovo kolebanje počelo je da usporava početkom 2000-ih, dosegnuvši historijske minimume od 2017. godine, da bi između 2017. i 2020. nestalo.