Iako bi neko mogao da smatra da je to dobra promjena, naučnici upozoravaju da takva odstupanja mogu uticati ne samo na naše mjerenje vremena, već i na brojne moderne tehnologije koje su neizostavan dio naših života, poput GPS-a.
Istražujući o čemu je riječ, naučnici su utvrdili da se od 2020. godine rotacija Zemlje oko svoje ose, polako, ali sigurno, usporava, što rezultuje dužim danima. Iako na našim satovima i dalje piše da dan traje 24 sata, tačno trajanje rotacije ipak varira.
Tokom istorije, Zemljina rotacija je usporavala i ubrzavala zbog uticaja Mjeseca. Pre nekoliko milijardi godina, tvrde naučnici, dan na Zemlji je trajao samo oko 19 sati. S druge strane, posljednjih 20.000 godina, Zemljina rotacija se ubrzala. Na to koliko se brzo zemlja okreće utiče cijeli niz pojava – od potresa do erupcija vulkana. Čak i klimatske promjene, kao i ekstremni vremenski uslovi mogu uticati na rotaciju Zemlje.
Uprkos tome što je 29. juna 2022. godine izmjeren najkraći dan u posljednjih 50 godina, naučnici su i dalje zbunjeni zašto se dugoročna putanja iz ubrzane prebacila u produženu.
Neki nagađaju da su za takvu promjenu odgovorne promene u atmosferi koje su rezultirale ekstremnim vremenskim pojavama, ali takve pojave su zabilježene i u prošlosti. Nagađa se čak i da je za trenutnu situaciju odgovoran fenomen koji se naziva Čendlerovo kolebanje, koje označava malo odstupanje zemljine rotacije tokom perioda od oko 433 dana.
Šta to znači za nas Zemljane? Za sada – ništa. Naučnici će i dalje pratiti šta se događa i da li će se usporavanje nastaviti, a možda će morati da ubace “negativnu prestupnu sekundu”, odnosno da oduzmu jednu sekundu u danu, što bi moglo da dovede do cijelog niza problema, pogotovo kada je u pitanju internet koji se oslanja na tačno vrijeme za razmjenu podataka.