Nikada više brige o državi kao ovih dana. Silne direktive, deklaracije, rezolucije "pljušte". Neko čudno vrijeme. Da nije tako bilo bi drugačije. Kako?
Nato samit u Vilniusu završio je tako da ga je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na završnom obraćanju medijima nazvao historijskom. Zaista, za neke je bio takav, a za neke teško razočaranje.
Sve do danas na tlu Meksika traje borba varvara, onih koji i dalje vjeruju u kultove predaka indijanaca i špansko hrišćanskih gospodara.
Nakon objavljivanja fiskalnog računa koji sam dobio za kupovinu robe od 7 KM mnogi su reagovali.
Ipak postojale su neke koje su Meksikanci poštovali, a njihove legende žive i dan danas.
Ne mogu da svarim tu terminologiju, pa da me sad ubiješ !
Roman "Kad je bio juli" Nure Bazdulj-Hubijar, priča je o dječaku Mirzi koji piše pisma mrtvome ocu o događajima iz 1995. u najnezaštićenijoj »zaštićenoj zoni« savremenoga svijeta.
Sve prethodno napisano zvuči kao da se dešava u nekakvom nebuloznom satanističkom horor filmu, no budući da je Sahagun bio hroničar i pravi istoričar Asteka, nesumljivo je da je sve što je zapisao bila istina.
Da se vratimo “meksičkom snu” koji je razotkrio fratar Sahagun. On je vjerovao da je “indijanska duša živa”, iako je narod Asteka pokoren. Upravo ova “indijanska duša” živi danas u svakom Meksikancu koji je potomak drevnih naroda ili melez mješane krvi sa evropskim osvajačima.
Čitam ovih dana njemački multimilioner ostavio radnicima fabriku koja pravi promet od 200 miliona eura. Kod nas se fabrike pljačkaju.
Svi praznici od praznika sunca, preko praznika vatre, praznika Tlaloka ili zmije od oblaka Miskoatla, praznika cvijeća, praznika bogova Uitzilopoćtlija, Teskatlipoka, Teteo Imana, Ksipe Toteka, svi ovi praznici bili su praznici krvi, prepuni žrvovanja ljudi ili životinja. Krv je tekla, piše Le Klezio, da bi priroda bila u skladu sa kosmosom, da bi zemlja bila plodna, da bi narodi imali vatru, vodu, kukuruz.
Le Klezioova knjiga poslije priče o Kortesovom osvajanju Meksika, lagano otkriva lik i dijelo fantastičnog izvještača, svjedoka propadanja Asteka, misionara Bernandino de Sahaguna (oko 1500-1590), koji je o ovom kontraverznom narodu uspio da napravi zanimljivu enciklopediju od dvanaest tomova.
Kad smo saznali za dijagnozu, vratili smo se kući i šutjeli. Glumili da se „držimo“.
Zasijedala Skupština Tuzlanskog kantona samo sa jednom tačkom dnevnog reda.
Veliki broj odličnih studija napisan je meksičkoj mističnoj tradiciji, a jedna od novijih je “Meksički san” francuskog pisca Žan Mari Gistava Le Klezioa.
Meksički mit o bogu Tialoku, božanstvu vode, pripovijeda kako je on podigao zemlju iz voda potopa.
Nekada smo na prostoru bivše države slavili dane ustanka. Redom, većina u julu: 4, 7, 13, 22, 27.
Kada bi se birala zemlja u kojoj je magijski svijet predaka ostao da živi i u modernim ljudima, to bi svakako bio Meksiko.
Srebrni letač jedan je od superheroja izdavačke kuće "Marvel Comics" kojeg je stvorio Jack Kirby.