Armin Terzić nam pokazuje jagode koje je izložio na sajmu. Uzgaja ih na plantaži u Čeliću. Tretira ih protiv truleži ploda i korjena prema propisima, jer su, kaže, kontrole stroge.
“Nju dosta hoće napasti pepelnica i grinje tako da protiv tih bolesti odnosno insekata zaista moramo tretirati”, kaže Armin za BHRT.
Sa poljoprivrednih polja jagode i drugo voće dolazi na pijace. Prodavci tvrde da je roba sigurna, a anketirani kupci su svjesni da je tretirana određenim pesticidima.
U udruženju potrošača skreću pažnju kupcima da obrate pažnju šta kupuju i da se informišu o sastavu na deklaracijama proizvoda.
“Sistem postoji koji kontroliše tu hranu, nije da smo ostavljeni na milost ili nemilost, međutim pitanje je kao i u svemu u ovoj državi koliko se često, koliko kvalitetno i koliko nezavisno te kontrole vrše”, navodi predsjednik Udruženja potrošača KS Edin Pašić.
U BiH Agencija za sigurnost hrane vrši monitoring na pesticide na proizvodima biljnog i životinjskog porijekla. U prošloj godini je uzrokovano 16 različitih proizvoda.
Od 184 uzorka, dva uzorka, nisu bila u skladu s važećim propisima. Radi usporedbe, postotak neodgovarajućih rezultata laboratorijskih analiza hrane na ostatke pesticida u zemljama EU, Norveškoj i Islandu, prema posljednjem dostupnom izvješću koje se odnosi na 2021. godinu iznosi 3,9%.
Stručnjaci skreću pažnju da nekontrolisana upotreba pesticida može prouzrokovati nastanak malignih oboljenja. Većina ih sadrži arsen za koji se zna da je kancerogen.
“Također imamo povećan broj pulmoloških oboljenja, dakle oboljenja pluća i bubrega. Upotreba pesticida može da utiče i na kognitivni razvoj, imamo sve češće dijagnoze endokrinih poremećaja, hormonalnog statusa, kako kod djece koja su najosjetljivija populacija kao i trudnice tako i kod odraslih”, ističe specijalista nutricionizma Sanita Maleškić Kapo.
Zato stručnjaci preporučuju da u ishrani preferiramo organski proizvedeno voće i povrće, da ga detaljno peremo prije konzumacije i na koncu da obratimo pažnju gdje ga kupujemo.