BiH

Koliko je Turska istinski prijatelj BiH?

Ishod predsjedničkih izbora u Turskoj sigurno će imati uticaj na međunarodnoj političkoj, ali i ekonomskoj sceni.

FOTO: AKTA.BA
FOTO: AKTA.BA

No, kako će se odraziti na BiH? Jer, osim što njegujemo bliske odnose sa ovom državom, Turska je i važan ekonomski partner BiH. Iako te mogućnosti nisu do kraja iskorištene, upozoravaju ekonomisti.

S vremena na vrijeme, odnosi između BiH i Turske nailaze na oscilacije, no dugogodišnje veze i prijateljstvo, ipak su u prednosti. Za BiH je posebno važno i to što Turska, kao član Savjeta za implementaciju mira, podržava suverenitet naše države i njen ustavnopravni poredak. No, šta ako tamošnju vlast preuzme opozicija? Za BiH bi, smatraju pojedini analitičari, bilo produktivnije da aktuelni predsjednik Turske ojača svoju poziciju.

“Jer sve investicije koje dolaze iz Turske su na sreću ili žalost vezane za njega, njegovu stranku i taj politički milje koji već dvije decenije vlada u Turskoj. Ukoliko bi opozicija došla na vlast, ne bi naslijedila svu tu infrastrukturu koju je AKP godinama gradila, nego bi morala da gradi od nule”, kazao je Jahja Muhasilović, profesor međunarodnih odnosa.

Pobjeda Erdogana, dodaje, bila bi bolji ishod za BiH i iz operativnih i praktičnih razloga, s obzirom na to da je promijenjena vlast i u našoj državi. Da je Turska “moćan subjekat na međunarodnoj sceni” pod Erdoganovim vodstvom prepoznali su i brojni političari na Balkanu koji su mu uputili podršku, između ostalih i domaći. Od Bakira Izetbegovića do Milorada Dodika.

“Predsjednik Erdogan je čovjek mira i razgovora, koji je čvrsto opredijeljen za stabilizaciju prilika u regionu i svijetu. On je jedan od lidera s kojim dijelimo važne stavove, a posebno cijenimo njegov stav o poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH”, kazao je Dodik.

Iako su narodi na ovim prostorima više od 400 godina bili pod turskom vlašću, neosporan je taj osjećaj i simpatija koju, posebno, bosanskohercegovački Bošnjaci imaju prema Turskoj i turskom narodu. No, taj osjećaj je obostran.

“Ja živim ovdje otprilike 16-17 godina, i nikad se ne osjećam da nisam kući. Isto tako misle i ljudi koji odavde odu tamo”, kazao je poduzetnik Tunđaj Igunar.

A činjenica da u Turskoj živi oko dva miliona Bošnjaka, mogla bi da bude i prevaga u Erdoganovu korist.

“Bilo je pokušaja i ovdje da se urgira glasačima da daju glas njegovoj političkoj opciji, ali u toj tijesnoj borbi svakako bi tih 2 miliona mogli da budu presudni”, kaže profesor Muhasilović.

Koliko je Turska istinski prijatelj BiH, N1 je pitao i građane.

“Mislim da ih više volimo, više cijenimo, uvažavamo, poštujemo, kao veliku silu nego što oni nas. Mi smo mali”. (N1: Smatrate li da Erdogan treba da ostane na vlasti?) Trebao bi, jer vidite kod nas, ko god novi dođe, gori je 10 puta”, kazao je jedan prolaznik.

“Prema onome što smo do sada imali kroz saradnju s Turskom, može se vidjeti da smo mi prijatelji Turskoj”, dodaje drugi.

“Ja mislim da je uvijek bila, pa i danas. (N1: Pratite li izbore u Turskoj, smatrate li da Erdogan treba da ostane na vlasti?) Ja mislim da treba. (N1: Kakvi su bili odnosi između našeg i turskog naroda kroz istoriju?) Bosna je uvijek bila pod nekakvom okupacijom, pa i Turci su bili ti koji su imali svoj interes i okupirali Bosnu, ali treba gledati na budućnost. Turska je prijatelj Bosne i Hercegovine”, kaže jedan stanovnik glavnog grada.

“Mislim da je Turska veliki prijatelj Srbije. Jer, čuo sam, pričaju, da je investicija prema Srbiji kao 1:30. Ulažu tamo sigurno zbog ekonomskog efekta”, ističe drugi.

Jedan od razloga što Turska više investira u Srbiju je to što Srbija ima dva puta više stanovnika nego Bosna i Hercegovina, podsjećaju ekonomisti. No, Turska, kao regionalna sila, ima strateške interese na čitavom Balkanu, a samim tim i u BiH. Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine s Turskom u prošloj godine iznosio je oko 1,7 milijardi KM.

“Međutim, BiH ne iskorištava sve mogućnosti koje joj Turska nudi u obliku ekonomske saradnje. Dakle, mi smo krivci što nemamo bolju, kvalitetniju, u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu sa Turskom”, kaže Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Nemamo je, zaključuje Šain, jer BiH nema ni jedinstvenu ekonomsku politiku, pa entiteti, bez obzira na ministarstvo spoljne trgovine, previše utiču na obim i oblik saradnje, u ovom slučaju, sa Turskom.

Prihvati notifikacije