Oni koji su pratili forum, ali i analitičari u BiH kažu kako se ovoj izjavi ne može pridavati pozornost, jer se zna kako je proces reformi ključan. O proširenju odlučuju sve zemlje, među kojima ima i onih koje se protive ovoj ideji.
Izjava predsjednika Evropskog savjeta kako Evropska unija mora da bude spremna na proširenje do 2030. godine i da to podrazumijeva zemlje Zapadnog Balkana, unijela je ponovo dašak optimizma.
Pojedini učesnici iz Evropske unije na Bledskom forumu diskutovali su upravo o ovoj Mišelovoj izjavi i o tome koliko je ovako nešto realno. Slovenačke diplomate, koje inače i najviše zagovaraju proširenja unije, ovu izjavu smatraju značajnom jer sada imamo vremenski okvir, te da će samit EU u decembru biti ključan. Sličnog mišljenja je i specijalni predstavnik za dijalog Beograda i Prištine.
“Mislim da ukoliko ne iskoristimo trenutak i ovu godinu, jer su naredne evropski izbori, plašim se da će ponovo puno vremena biti izgubljeno i zato vjerujem da je poruka Mišela sa Bledskog foruma zaista važna”, kaže ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon.
“Iskoristimo trenutak. To znači da nećemo zamagljivati proces. Jednostavna su pravila, vi ispunite vaš dio, mi ćemo naš i mislim da imamo taj momenat nakon puno godina”, stava je specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.
Analitičari u Sloveniji, ali i u Bosni i Hercegovini ipak ocjenjuju da se izjavama Mišela ne može pridavati značajna pažnja, jer o primanju u članstvo odlučuju sve zemlje, bez obzira na sve optimistične poruke koje stižu od pojedinih zvaničnika.
“Istovremeno na Bledu premijer HR Plenković kaže da je neprihvatljivo, da je nemoguće da zemlje Zapadnog Balkana u paketu postanu članice EU, tako da, što se tiče proširenja, mislim da od toga za sada nema ništa, već je izjava data samo da se smire strasti na Balkanu”, kaže Zijad Bećirović iz IFIMES-a Slovenija.
“Malo ko vjeruje da postoji određena korelacija sa realnim stanjem u tim zemljama, rekla bih da se nalazimo u jednom međuprostoru od tih silnih optimističkih poruka do onoga što predstavlja provođenje reformi za pristupanje EU”, navodi politička analitičarka Tanja Topić.
Možda će stvari ipak biti malo jasnije na samitu u decembru, kada bi, kako su istakli pojedini evropski zvaničnici, trebalo biti razgovora i o ohrabrivanju budućih članica da se naviknu na EU, tako što će im, primjera radi, biti dat status posmatrača u Evropskom parlamentu ili postepenim ulaskom u jedinstveno tržište, što su pojedinačni koraci ka punopravnom članstvu, piše BHRT