Kad je njemački kardinal Joseph Ratzinger 19. aprila 2005. u četvrtom glasovanju izabran za 265. papu postao je prvi poglavar Katoličke crkve iz Njemačke nakon devet i po stoljeća.
Joseph Ratzinger, koji je kao papa uzeo ime Benedikt XVI, rođen je 16. aprila 1927. u Marktlu u Bavarskoj. Otac mu je bio policijski služenik, a većinu djetinjstva Ratzinger je proveo u mjestu Traunsteinu gdje je pohađao gimnaziju.
Navodno ga je kao petogodišnjaka zadivila crvena oprava minhenskog nadbiskupa koji je posjetio njegov gradić, a tu sklonost prema finoj garderobi donio je u Vatikan, vrativši u upotrebu dio papinskih odjevnih obilježja iz prošlih stoljeća.
Ratzinger je poput većine njemačke djece tokom Drugog svjetskog rata bio član Hitlerjugenda, a National Catholic Reporter objavio je 1999. godine da je 1943. godine bio raspoređen u protuzračnoj odbrani fabrike BMW-a.
Ratzinger je, prema istom izvoru, zatim poslan na austrijsko-mađarsku granicu, te potom premješten natrag u Bavarsku gdje je dezertirao.
Budući papa kraj rata dočekao je kao američki ratni zarobljenik.
Protivnik teologije oslobođenja
Od 1946. do 1951. studirao je na teološkom fakultetu u Freisingu, zatim i na univerzitetu u Münchenu, a nakon toga se zaredio.
Predavao je na sveučilištu u Bonnu od 1959. do 1966. i potom preuzeo katedru dogmatske teologije u Tuebingenu. Bio je zapanjen količinom simpatija svojih studenata prema marksizmu, ideologiji koju je smatrao “tiranskom, brutalnom i okrutnom”.
Kasnije će postati vodeći protivnik teologije oslobođenja, pokreta za uključenje Crkve u društveni aktivizam, što je za njega bilo preblizu marksizmu.
Ratzinger, poliglot zaljubljen u klasničnu muziku, posebno u Mozarta i Beethovena, bio je teološki savjetnik Drugog vatikanskog koncila, tada još smatran liberalom koji će nakon studentskih pokreta 1968. godine postati znatno konzervativniji.
Godine 1977. bit će imenovan nadbiskupom Münchena i Freisinga. Kardinalom ga je proglasio Pavao VI iste godine.
Niko se ne “lakta” za Svetu stolicu
Godine 1981. papa Ivan Pavao II imenovao ga je nasljednikom hrvatskog kardinala Franje Šepera na položaju prefekta Kongregacije za nauk vjere, do početka 20. stoljeća poznate kao svete inkvizicije.
Zbog strasti kojom je čuvao katoličku doktrinu zaradio je nadimak “Božji rotvajler”.
“Njegovo imenovanje bio je čin čiste poslušnosti Papi. Wojtyla ga je htio. Ratzinger nije imao izgleda. Dvaput ga je odbio uz neko obrazloženja. Treći put je dobio zapovijed”, zapisao je njegov biograf Peter Seewald.
Ratzinger će na tom položaju ostati sve kraja života Ivana Pavla II. i izbora za njegova nasljednika.
U februarui 2013. najavio je da će se odreći papinske dužnosti jer je zbog poodmakle dobi, narušena zdravlja i prevelikog tereta više ne može obnašati na odgovarajući način.
“Nitko nije sretan kad ga izaberu. Nitko se nikada nije ‘lakta’ do Svete Stolice”, rekao je 28 godina prije negoli je sam bio izabran.
Njemu je posebno bilo teško naslijediti harizmatičnog prethodnika.
“Da Ivan Pavao II nije postao papa bio bi filmska zvijezda, da Benedikt nije papa, bio bi sveučilišni profesor”, napisao je američki stručnjak za Vatikan John Allen.
Benedikt XVI je bio prvi papa koji se odrekao dužnosti nakon 598 godina, čime je iznenadio i šokirao vjernike u svijetu, ali i svoj najbliži krug u Vatikanu.
Pontifikat mu je službeno završio 28. februara 2013. nakon sedam godina, deset mjeseci i devet dana. Prvo se na dva mjeseca povukao u papinsku ljetnu rezidenciju u Castel Gandolfu, a kasnije se skrasio u samostanu u Vatikanu.
Oni koji su ga poznavali kažu da je bio opušten, umjeren i skroman, ali nepokolebljivo moralan. Ili kako je to opisao jedan kardinal, “ljubazan, ali tvrdoglav”. Drugi je kazao da je Ratzinger imao mnogo vještina, “ali upravljanje nije bilo među njima”.
Kao “Njegova Svetost Benedikt XVI., Papa u miru” vratio se 2. maja u obnovljeni vatikanski samostan Mater Ecclesiae i do kraja života živio daleko od očiju javnosti.
Iako su se mnogi pitali kako će izgledati suživot dvojice papa u Vatikanu, što je nezabilježena situacija u njegovoj modernoj povijesti, sve je prošlo bez ikakvih napetosti jer se Ratzinger, kao što je i obećao, ni na koji način nije miješao u posao pape Franje.