Jedni ih jednostavno obožavaju i ne mogu bez njih, drugi samo čitaju i nikad ne komentarišu, a treći bježe od takvih grupa.
Neki se vole tamo svađati, neki davati savjete, neki ih traže, neki komuniciraju pristojno, neki baš i ne.
I u stvarnom se životu ne slažemo sa svima oko nas. Nemamo isto mišljenje, ne volimo iste stvari, ne komuniciramo jednako.
No, kad govorimo o osobama u našoj neposrednoj blizini, to su osobe koje biramo i koje nam odgovaraju.
A kad su u pitanju roditeljske grupe na društvenim mrežama, situacija je nešto drugačija. To su ljudi s kojima često nemamo nikakve dodirne tačke – osim što smo roditelji.
U takvim grupama nađemo često, uistinu, odgovore koji nam trebaju – a roditelji odgovore uvijek trebaju.
Nekad nam roditeljske grupe na društvenim mrežama ponude odgovore, a nekad samo glavobolju.
Stručnjaci su stoga poželjeli saznati jesu li takve grupe za roditelje korisne ili štetne, i to na naučni, dokazani način.
Stručnjaci sa Univerziteta Seaver proučavali su odnos između stresa i učešća u roditeljskim grupama (iako, nazovimo to pravim imenom “mama-grupama”, jer znamo svi koji je postotak tata tamo…).
Oni su tako proučavali nivo kortizola u slini mame nakon interakcije u roditeljskim grupama.
Rezultati su ih poprilično iznenadili: što su više vremena mame provodile na takvim grupama, veća je bila razina kortizola, odnosno nivo tresa.
Stresna strana grupa
U ovom je istraživanju učestvovalo 47 mama koje koriste grupe kako bi pronašle odgovore na svoja pitanja i nedoumice, a pratili su ih tokom četiri dana, te im uzimali uzorke sline triput dnevno.
Naučnici su se iznenadili kad su ustanovili da je mamama nivo stresa bio puno manji nakon što bi nekoj mami prigovarale zbog načina odgoja djeteta.
Drugim riječima, kad bi nekoj mami rekle da nešto ne radi dobro, njihov stres bi bio manji jer bi se one osjećale bolje zbog tog što – rade to ispravno i bolje su od tih drugih mama.
No, duže učešće u grupama uzrokovalo je redovno viši nivo kortizola u slini mame, što znači da je i stres bio veći.
Općenito, emotivne interakcije u virtuelnom svijetu povezane su redovno s većim nivoima kortizola.
Naime, velika količina suprotstavljenih komentara i mišljenja u ovakvim grupama može stvoriti kod roditelja koji ima neke nedoumice još i veću zbunjenost.
Posebno zato što su uvijek oni “najglasniji” komentatori ujedno i najvidljiviji u takvim grupama.
Zbog toga nam se može činiti da su baš oni u ‘pravu’.
Grupe mogu biti od pomoći
No, nije sve tako loše i stresno! Roditeljske grupe na društvenim grupama mogu biti sjajan izvor informacija, mjesto gdje možeš pronaći osobu koja zna o čemu pričaš, ima slična iskustva kao ti, s kojom se možeš na više načina povezati.
Te grupe, osim toga, ne moraju biti grupe na koje naletiš, grupe nepoznatih, nasumičnih mama.
Možeš isto tako okupiti istomišljenike/ce i napraviti svoju vlastitu grupu. Ona može biti tajna i u njoj učestvujete samo vi.
Može ta grupa biti i na nekoj drugoj društvenoj platformi, gdje je svima zgodnije.
Možda ti nekad ne znaš odgovor, ali možda ne moraš odmah zvati pedijatra, nego odgovor ima prijateljica, a ti to ni ne znaš.
Naravno, treba znati kad je stvarno vrijeme za otići ljekaru. Sve u svemu, nisu niti velike roditeljske grupe loša stvar.
Važno je samo znati kad odstupiti – i spriječiti nakupljanje kortizola…
Ono što doprinosi povišenju kortizola nakon učešća u online grupama jeste činjenica da se ne odvija uživo i da se ne može stvoriti potrebna “privrženost” nekoj osobi.
Upravo se ta privrženost često povezuje sa snižavanjem kortizola, piše portal miss7mama.24sata.hr.