Znači za 18 ili 20 godina možemo da sanjamo o društvu bez duhanskog dima u Evropi. Dobar primjer su Norveška i Švedska, koje su počele sa ovom vrstom edukacije djece i omladine kasnih 70-ih i sada imaju između 5 i 7 odsto pušača. Ali, trebalo im je 40 godina“, rekao je profesor medicine dr. Andžej Fal iz Poljske.
Dok se ne dostigne taj nivo osvještenosti, postoje brza rješenja kao što su bezdimni duhanski ili nikotinski proizvodi koji mogu pomoći pušačima, dodao je dr. Fal.
Upravo to je put kojim je Švedska išla, nudeći pušačima zamjenu za cigarete u obliku duhana ili nikotina za oralnu upotrebu.
Veliki broj učesnika javne rasprave na temu duhanskog dima u EU, smatra da rješenje jeste u upotrebi novih duhanskih proizvoda kao zamjene za klasične, sa naglaskom da zakonska regulativa treba da bude jasna da su to proizvodi namijenjeni punoljetnim osobama koje bi inače nastavile sa pušenjem cigareta ili korištenjem drugih nikotinskih proizvoda.
S druge strane, Svjetska zdravstvena organizacija podržala je povećanje poreza i na duhan i na bezdimne alternative, u uvjerenju da bi to u potpunosti spriječilo ljude da ih koriste.
Nasuprot njihovim tvrdnjama je mišljenje Emanuela Braka, vanrednog profesora ekonomije iz Verone. – Ako mnogo povećamo cijenu novih proizvoda, to će udaljiti ljude od njih i neke od njih vratiti klasičnim cigaretama – smatra Brako.
Zabranom pušenja u zatvorenim prostorima, davanjem tačnih informacija o manje štetnim izborima, pametnim oporezivanjem i edukacijom stanovištva, trasira se put kojem Svjetska zdravstvena organizacija teži – svijetu bez duhanskog dima i stvaranju budućih generacija nepušača, zajednički je zaključak svjetskih stručnjaka, ali i medijskih analitičara.
A.E.