Pozadina tužbe protiv Republike je postupak za koji je odgovorna austrijska ambasada u Teheranu, koja je iranskim vlastima otkrila homoseksualnost doktora, kako je u petak za APA opisao njegov suprug IT preduzetnik.
“Odlučno odbacujemo optužbe”, odmah je odgovorilo Ministarstvo vanjskih poslova. U saopštenju dostavljenom APA u petak popodne naglašeno je: “Nisu pronađene nepravilnosti ili kršenja poverljivosti od naših zaposlenih ili eksternog pružaoca usluga”.
“Šteta se više ne može poništiti”
“Nije nas briga za novac jer se šteta koja je učinjena ne može poništiti”, izjavio je ranije Des Artesin, 34-godišnji suprug. Njegov muž, koji dolazi iz bogate porodice nikada se neće moći vratiti u svoju prvobitnu domovinu i tamo prihvatiti svoje nasljedstvo jer više nije siguran u svoj život u Iranu. Homoseksualnost je tabu u Iranu, homoseksualni činovi se strogo kažnjavaju, a ponekad i smrtnom kaznom. Nekoliko hiljada homoseksualaca pogubljeno je od Islamske revolucije, prema novinskoj agenciji Human Rights Activists News Agency (HRANA), posljednji put u januaru 2022. dvojica muškaraca nakon ukupno šest godina zatvora.
Rođeni Iranac se zaljubio u Austrijanca, njih dvoje su se vjenčali 2021, a naredne godine ljekarova porodica je trebala doći u Beč iz Irana na proslavu. Međutim, zahtjeve za vizu rodbine nije obrađivala austrijska ambasada u Teheranu, već je bila predana vanjskom pružaocu usluga. Njegovi zaposleni su u maju 2022. godine ispitali doktorovog oca i sestru i dobili od njih potvrde da je doktor udat za muškarca, kako se navodi u pritužbi (poziv na broj 31 Cg 6/23i). Razgovore na intervjuu vjerovatno je snimala i kamera.
Republika je dovela doktora i muža u prijeteću situaciju
Za doktora i njegovog supruga jasno je da su 34-godišnjaka u prijeteću situaciju doveli ljudi koji se pripisuju Republici. U tužbi se govori o “pogrešnoj procjeni situacije koja je gotovo neshvatljiva za diplomatsko predstavništvo u inostranstvu”, čime je grubo povrijeđeno nekoliko Ustavom zagarantovanih prava muškaraca i to pravo na život, pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života i zaštita od smrtne kazne.
“Odlučili smo da tužimo jer State Department nije odgovorio ni na jedan naš zahtjev. Ponašali su se kao da se ništa nije dogodilo. Nije bilo čak ni izvinjenja”, objasnio je suprug direktno pogođene osobe u intervjuu za APA . Ni njegovom suprugu nije pomogao oko njegovog iranskog pasoša kojem je istekao rok, niti su ublažene vizne prepreke njegovim rođacima u slučaju budućih posjeta Austriji, a nije bilo ni kadrovskih posljedica u predstavništva u Iranu.
Dužnosti zaštite prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (EKLJP) utiču samo na nacionalno zakonodavstvo, a ne na administraciju, tako da obaveze iz EKLJP nemaju direktan uticaj na službene radnje austrijskih zastupničkih organa, tvrdi Finanzprokuratur. Štaviše, tužba je neuvjerljiva jer do sada nije predstavljen “nijedan jedini dokaz” da su iranske vlasti zaista bile obaviještene o homoseksualnosti doktora. Nema službenih potraživanja od odgovornosti, ni organi austrijskog predstavničkog organa ni službenici eksternog pružaoca usluga ne bi postupili protivzakonito.
“Imperativ je da austrijske vlasti postupaju s dužnom odgovornošću kada rade s Iranom i štite prava i sigurnost pojedinaca”, kaže Shoura Hashemi, izvršna direktorica Amnesty Internationala Austria. Moguće otkrivanje seksualne orijentacije iranskim vlastima od Austrije predstavlja izuzetno problematičnu situaciju za dotičnu osobu:„Ovo ima dalekosežne posljedice, jer ne samo da dotičnu osobu dovodi u direktnu opasnost zbog kriminalizacije istih – seksualne odnose u Iranu, ali je takođe ozbiljno uticala na njen lični život jer sada nije u mogućnosti da bezbjedno putuje u Iran da posjeti svoju porodicu.”
Obradite zahtjeve za vizu s “izuzetnim oprezom”
Činjenica da iranski krivični zakon kriminalizira istospolne veze je izričito poznata zvaničnim tijelima već duže vrijeme, naglasila je Hashemi. Stoga je potreban izuzetan oprez prilikom obrade zahtjeva za vizu istospolnih parova ili LGBTIQ osoba iz Irana.
“Austrijske vlasti moraju provesti temeljnu i transparentnu istragu o ovom incidentu. Od suštinskog je značaja osigurati da se slični incidenti spriječe u budućnosti”, jasna je Hashemi. Amnesty International također poziva austrijsku vladu da pruži svu potrebnu podršku i zaštitu dotičnim osobama s obzirom na navodnu štetu koju su im nanijeli mogući neuspjesi austrijske države.
U međuvremenu, područni sud za građanskopravna pitanja u postupku po službenoj odgovornosti zakazao je prvo ročište. Prvo ročište će se održati 16. oktobra, prenosi oe24.