Čak i ove radove nadgledaju stručnjaci MMF-a, kažu u Gradskoj upravi. Prije bilo kakve priče o novom aranžmanu sa BIH, žele da vide kako se troši javni novac, na konkretnim primjerima. Kako se pišu planovi za javne investicije, a na osnovu svega daće svoju procjenu.
“Da gradimo, izgrađujemo ustanove institucije. Kao što sam danas sa predstavncima MMF-a, obišao kuću Milanovića gdje radovi idu savršeno. To je naš posao, to da radimo”, kazao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.
Pored dosadašnja četiri stand by aranžmana, te produženog iz 2016. godine, šesti ujedno i posljednji kredit brze pomoći zbog kovida, od MMF-a, BiH je povukla prije tri godine.
Trenutno nema zahtjeva za novi, sedmi aranžaman sa BiH, kažu za N1 iz Međunarodnog monetarnog fonda, koji izražava spremnost na razgovore, ali…
“Zahtjev za program treba doći ispred cijele zemlje, znači sa nivoa BiH jer MMF ne može zaključivati aranžmane na nivou entiteta”, istaknuo je Andreas Tudyka, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, piše N1.
Potrebno je ograničiti javnu potrošnju u 2023. Vlade ne bi trebale dalje povećavati plate u javnom sektoru ili vandredno povećavati penzije jer su izdvajanja za plate i penzije u BiH među najvišim u regionu. S druge strane, vlade ne bi trebale nalaziti uštede smanjujući javne investicije jer investije podupiru budući rast BDP-a.
Iako iz Centralne banke BiH kažu da inflacija usporava, iz MMF-a upozoravaju da se steže kaiš. Da se obustave povećanja i plata i penzija, kako bi se održala finansijska stabilnost.
Projektovali su da će ove i naredne godine fiskalni bilans BiH preći u deficit, jer potrošnja raste brže u odnosu na prihode.
Stand by aranžama nema već sedam godina, a zapelo je na centralnom registru računa fizičkih lica, koji bi trebalo da vodi Centralna banka BIH.
Tome su se usprotivile vlasti RS.
Tako zasad nema Pisma namjere, ali ima interesa.
“MMF uglavnom uslovljava javnom potrošnjom i reformama. RS je ušla u određene reforme, neke su se pokazale uspešnim, neke nisu. Dugo se priča o banktrotu RS, o ne znam ni ja, jako teškoj finansijskoj situaciji. Jako teška je finansisjka situacija svih država pogotovo onih država koje pružaju podršku iz svog budžezta Ukrajini u borbi protiv Rusije”, kazao je Siniša Pepić, ekonomski analitičar.
Od ranije se uz jedinstveni registar, zahtijeva i državni zakon o elektronskom potpisu, te osnivanje Fonda za finansijsku stabilnost.
Cilj je borba protiv pranja novca i brža naplata dugova.
Pojedini pak stava, da se pogrešno međunarodne institucije koje traže reforme, predstavljaju babarogama.
“MMF će sačekati dok se zaista ne potpišu i ne dogovore uslovi koji su neophodni u prvom redu za bh. društvo. Vidite da oni pokušavaju da od MMF-a naprave neprijatelja koji kao traži da se smanje plate, penzije. To je sve jedna manipulacija”, kazao je Draško Aćimović, politički analitičar.
Zbog velikih rata za otplatu dugova, očekuje se da će fiskalni deficit u BiH ove godine iznositi 1,5 %.
Izazovna će biti i 2024. godine. U Republici Srpskoj i tada treba da otplate ratu kredita od preko milijardu KM. Rekordnih 1,6 milijardi KM, najvećim dijelom zbog zaduženja na londonskoj berzi stiže na naplatu 2026. godine.