Jedan od najvećih evropskih proizvođača sistema protuzračne odbrane upozorio je na rastući broj bespilotnih letjelica koje nadlijeću njegove tajne proizvodne objekte i zatražio jasnija pravila o ometanju i obaranju takvih dronova.
„Vidimo više dronova nego prije nekoliko mjeseci“, izjavio je Alain Kevrin, direktor Tals Belgium, napominjući posebno učestale prelete iznad pogona Evegni Fort u istočnoj regiji Liege. Taj objekat je, kako je rekao, jedini u Belgiji ovlašten za sklapanje i skladištenje eksploziva za rakete kalibra 70 mm.
Kevrinove primjedbe dolaze u vrijeme kada se u Evropi povećava broj prijava o neidentifikovanim dronovima — zabilježeni su slučajevi u Poljskoj, Rumuniji, Njemačkoj, Norveškoj i Danskoj. Neki od tih uređaja potjecali su iz Rusije, dok je porijeklo drugih ostalo nejasno. Kao odgovor na to, Kopenhagen je prošle sedmice privremeno zabranio letenje dronova, a NATO je pokrenuo program Eastern Sentry za zatvaranje ključnih praznina u savezničkoj protivzračnoj odbrani.
Belgium MoD says 15 unidentified drones flew over Elsenborn military base
Drones crossed into neighboring Germany after they were spotted
NATO officials from both countries are currently investigating the alleged swarm https://t.co/8XLaG4lTrf pic.twitter.com/5YuTPdbcz3
— RT (@RT_com) October 3, 2025
„Zabrinuti smo zbog ovih dešavanja“, dodao je Kevrin, dok je kompanija ubrzano povećavala proizvodne kapacitete za nevođene i laserski vođene rakete FZ275 — ciljano na 70.000 komada u narednim godinama, pod uslovom da potražnja to zahtijeva. Prema njegovim riječima, većina trenutne proizvodnje ide za Ukrajinu.
Tals je mnogo uložio u instalaciju sistema za detekciju širom svojih pogona. Kompanija razmatra i upotrebu uređaja za ometanje signala kako bi onesposobila dronove, ali Kevrin je naglasio da takve mjere nisu pravno dopuštene u trenutnom okviru. Jedan od praktičnih problema pri obaranju dronova je rizik od materijalne štete ili povreda izazvanih padom.
Zemlje poput Belgije sada moraju jasno definirati koji je ispravan postupak u takvim situacijama, uključujući granice odgovornosti policije i kompanija.
“Postupak mora biti preciziran”, rekao je Kevrin, dok su desetine tehničara pažljivo sastavljale prepoznatljivu municiju kompanije u sterilnim bijelim laboratorijskim radionicama iza staklenih pregrada. “To je situacija s kojom se svi moramo suočiti”, dodao je.
Raketni sistemi proizvedeni u pogonima Herstal i Evegni Fort mogu djelovati protiv dronova: laserski vođene verzije su namijenjene većim letjelicama na većim visinama (npr. iranskim Šahedima), dok nevođene rakete pri detonaciji oslobađaju hiljade čeličnih kuglica za neutralizaciju rojnih, manjih dronova pri niskim visinama.
U posljednje vrijeme NATO je trpio kritike zbog načina reagovanja na kršenja vazdušnog prostora, nakon što su saveznički borbeni avioni koristili skupe rakete da sruše ruske dronove napravljene od drveta i pjene, čija je vrijednost približno 10.000 dolara. Kevrin je rekao da je Tals od incidenata u Poljskoj dobio desetine zahtjeva za svoje rakete, navodeći da sisteme dometa 8 km proizvodi u skladu sa NATO standardima i da se mogu integrisati u postojeće naoružanje. „To je plug-and-play rješenje za sve više vrsta ciljeva“, dodao je.
Među glavnim klijentima kompanije su Njemačka, Italija, Španija i Poljska; Tals tvrdi da su njegove rakete oko četiri puta jeftinije od konkurencije. Kevrin je ipak upozorio da bi, kako bi se odgovorilo na rastuću potražnju, EU trebala pomoći industriji — između ostalog kroz uspostavu tijela koje bi koordiniralo prekogranične projekte i nabavke za kompanije i vlade.
Iako EU ne može direktno finansirati oružje i vojnu opremu, pokrenute su inicijative za olakšavanje zajedničkih nabavki, uključujući program SAFE vrijedan 150 milijardi eura, koji funkcioniše putem kreditnih aranžmana za nabavku naoružanja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.