Knjižari s kojima je razgovarao Guardian potvrđuju da narudžbe stižu iz SAD-a, Kanade, Europe i Velike Britanije, a o sličnom trendu izvještavaju i kolege iz Australije.
Sve se događa nedugo nakon otkrića da je AI tvrtka Anthropic potrošila milione dolara na knjige koje je skenirala upravo radi prikupljanja podataka, piše The Guardian.
Stuart Manley, suvlasnik knjižare Barter Books iz Alnwicka, kaže da su narudžbe počele pristizati prije tri mjeseca.
Objašnjava da su neobične jer ne slijede uobičajene tematske cjeline, kao što su sport ili automobilizam. “Definitivno je riječ o čudnoj kombinaciji knjiga”, rekao je Manley. “Narudžbe su inače tematske, a ove su potpuno nasumične”. dodao je.
Jedna od nedavnih narudžbi sadržavala je estonski prijevod romana “Misionarska pjesma” Johna le Carréa, primjerak “Agnes Grey” Anne Brontë tačno određenog izdavača i izdanje mjesečnika “Warship” iz listopada 1983. Manley dodaje da je trojici kupaca prodao stotine nasumično odabranih knjiga u ukupnoj vrijednosti od oko 4000 funti.
Jim Shaughnessy, vlasnik knjižare MW Books iz irskog Claregalwaya, potvrđuje da njegova tvrtka od svibnja prima velike i raznolike narudžbe. “Narudžbe su sporadične i djeluju kao da ih generira stroj. Nemaju nikakvu zajedničku temu: od knjiga o poljoprivrednim alatima u Africi u 18. stoljeću do biografija vozača trkaćih automobila iz pedesetih”, izjavio je.
“Osobno mislim da nemamo pravo odlučivati što će kupci raditi s knjigama, ali vrlo je zanimljivo promatrati šta tačno odabiru”, dodao je. David Gower-Spence, vlasnik knjižare BookLovers of Bath, kaže da je između svibnja i srpnja primio brojne narudžbe za otprilike 200 knjiga.
Kupci su bili isti oni koje spominju i drugi prodavači. Jedan od njih je kanadski Zoom Books, koji se opisuje kao “vodeća tvrtka za recikliranje knjiga u Sjevernoj Americi”. Guardian je kontaktirao Zoom za komentar. “U jednom je trenutku posla bilo previše, a inače sam prilično dobro organiziran”, rekao je Gower-Spence.
Jedan britanski prodavač, koji je želio ostati anoniman, objašnjava da nasumične narudžbe ponekad stižu od različitih kupaca, ali se sve isporučuju na istu adresu. “Identiteti iza tih narudžbi vrlo su netransparentni čak i za iskusne prodavače”, rekao je.
Poštanski broj za dostavu koji koristi više kupaca, a u koji je Guardian imao uvid, vodi do kompleksa teretnih skladišta u blizini londonske zračne luke Heathrow. Isti prodavač, koji je od siječnja od takvih kupaca primio narudžbe za 6000 knjiga vrijedne hiljade funti, ističe da oni plaćaju punu cijenu i ne traže popust na količinu.
“Ovo remeti tržište rabljenih knjiga jer nije uobičajeno za naš posao”, rekao je prodavač. “Čini se da netko, čovjek ili stroj, nasumično kupuje iz ponude, a odabir nema nikakvog smisla u kontekstu širih tržišnih trendova”, dodao je. Zbog svega su se među prodavačima proširile teorije da AI tvrtke kupuju knjige kako bi skenirale njihov sadržaj, a potom ih uništile.
Guardian je ranije ovog mjeseca izvijestio da su i australski knjižari suočeni s valom narudžbi, a jedan od njih je izjavio da ga tolika potražnja “izluđuje”. Stuart Manley je iznio svoje mišljenje. “Moja je teorija da se ovdje troše goleme svote novca iz AI sektora”, rekao je.
Washington Post je ove godine otkrio da je Anthropic, jedna od vodećih AI tvrtki i kreator chatbota Claude, potrošila desetke milijuna dolara na knjige. Kupljenim knjigama rezali su hrbat kako bi skenirali sadržaj, a zatim su ih slali na reciklažu. Iz Anthropica su se oglasili priopćenjem.
“Claude se trenira na kombinaciji javno dostupnih internetskih podataka, komercijalno nabavljenih baza podataka i podataka koje sami stvaramo. Nabava knjiga je u cijeloj AI industriji raširen pristup za treniranje velikih jezičnih modela. Nijedan naš program prikupljanja podataka ne uključuje kupnju ili uništavanje rijetkih ili antikvarnih knjiga”, stoji u njemu.
Tehnološki portal 404 Media izvijestio je prošlog mjeseca da je jedna baza podataka o knjigama, ISBNdb, poručila prodavačima kako “najbolji podaci za treniranje umjetne inteligencije na svijetu stoje na policama”. U poruci se dodaje da su knjige objavljene prije 2022. godine idealne jer njihov tekst nije “zagađen” sadržajem koji su mogli generirati chatbotovi.
Iz ISBNdb-a su kasnije pojasnili da se izvještaj temeljio na web stranici koja je služila samo kao “test tržišnog interesa” i koja je u međuvremenu uklonjena. Alati umjetne inteligencije poput chatbotova “treniraju” na ogromnim količinama podataka kako bi mogli stvarati odgovore.
Tehnološke tvrtke stoga neprestano traže nove izvore materijala za razvoj naprednijih modela. Rabljene knjige, od kojih su mnoge objavljene desetljećima prije pojave ChatGPT-ja i nisu digitalizirane, predstavljaju potencijalni izvor svježih, nekorištenih podataka.
Na jednom internetskom forumu za prodavače knjiga, u čiju je objavu Guardian imao uvid, jedan korisnik piše: “Šteta što su sve ove knjige namijenjene treniranju AI-ja, što znači da će im uništiti uveze i na kraju će završiti kao stari papir.” Drugi su izrazili zbunjenost zbog nepredvidivosti narudžbi.
Neki se pitaju je li svrha zaista treniranje AI-ja, budući da se naručuju i knjige koje su odavno besplatno dostupne na internetu, poput “Gulliverovih putovanja” iz 1726. godine. Narudžbe se najčešće realiziraju preko platformi kao što su Biblio i AbeBooks, koji je u vlasništvu Amazona. Guardian je za komentar kontaktirao obje platforme, prenio je Index.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.