Koriste keratin u pilećim perima i koriste ga za zamjenu visoko toksičnih hemikalija u gorivnim ćelijama.
Gorivne ćelije stvaraju električnu energiju hemijskom reakcijom vodonika i kisika. Hemijska reakcija rezultira proizvodnjom električne energije, vode i topline kao nusproizvoda.
Srce gorivne ćelije je membrana koja omogućava protonima (joni vodonika) da prođu kroz nju dok blokira prolazak elektrona kroz nju. Ovo razdvajanje protona i elektrona omogućava protonima da teku kroz membranu dok se elektroni prolaze kroz vanjsko kolo kako bi se stvorila električna energija.
Prema ETH-u, za takve membrane korištene su visoko toksične hemikalije, takozvani PFAS. Oni su skupi i okolina ih ne može uništiti. Istraživači su sada razvili membranu koja se sastoji od proteina keratina iz pilećeg perja. Ovo je dostupno u velikim količinama, navodi ETH, jer se pileće perje sastoji od 90 posto.
Forschende der ETH Zürich und der @NTUsg haben eine Lösung gefunden, um jährlich 40 Millionen Tonnen potenziell anfallender Hühnerfedern in nachhaltige und kostengünstige Brennstoffzellenmembranen umzuwandeln. 🐔♻️ https://t.co/WiPkxjAQgS
— ETH Zürich (@ETH) October 20, 2023
Svake godine se sagori oko 40 miliona tona pilećeg perja, što oslobađa velike količine CO2 i otrovnih gasova poput sumpordioksida. Koristeći jednostavan proces, istraživači izvlače keratin iz perja i pretvaraju ga u fina vlakna koja se nazivaju amiloidni fibrili. Oni se na kraju koriste u membrani.
Međutim, još je potrebno prevazići brojne izazove prije nego što se ova nova, patentirana tehnologija može implementirati. U sljedećem koraku, istraživači žele testirati koliko je njihova keratinska membrana izdržljiva. Osim toga, prema univerzitetu, vodonik još uvijek nije uspostavljen kao održivi izvor energije.