Poskupljenje osnovnih životnih namirnica u posljednjih godinu dana dovelo je mnoge građane Bosne i Hercegovine na rub siromaštva.
Zabilježen je rast cijena od 14.8 posto i još rastu.
Prosječni rast cijena, prema statističkim podacima zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka za 23,2 posto, alkoholnih pića i duhana za 2,6 posto, stanovanja i režijskih troškova za 16,9 posto, namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće za 12,2 posto, zdravstva za 2,5 posto, prijevoza za 17,2 posto, komunikacija za 1,4 posto, rekreacije i kulture za 11,6 posto, obrazovanja za 2,4 posto, restorana i hotela za 11,1 posto te ostalih dobara i usluga za 8,6 posto.
Statistički podaci pokazuju da je cijena kilograma bijelog hljeba skočila sa 2.6 KM na 3.2 KM. Poskupjela je i riža za 0.90 KM, a sad košta čak 4.2 KM.
Za pola marke je veća cijena brašna po kilogramu, a cijena junetine bez kostiju je sa 14.90 KM povećana na 18.8 KM. I svježa piletina je skuplja, pa sad za file izdvojimo 14 KM.
Rastu i potrošačke korpe u entitetima.
Tako Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec april 2023. godine iznosi 2.916,90 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec februar 2023. iznosila je 1.193,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 596,00 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 40,9 posto. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 20,4posto.
Ništa bolje nije ni u Republici Srpskoj, primjera radi, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u aprilu lani koštala je 2.156, a u februaru ove godine 2.423 KM. U ovom periodu, trošak za hranu porastao je sa 924 na 1.083 KM. S druge strane, prosječna neto plata povećana je sa 1.094 na 1.256 KM. Dakle, u ovom periodu plata je porasla za 162, a troškovi života za 267 KM.
Plate rastu minimalno, a cijene maksimalno
Narod teško živi, kažu, ono što zaradimo ne može biti za hranu.
“Mi smo mađioničari, i već godinama je tako, plate minimalno rastu, a cijene hrane maksimalno”, kaže Sarajlija Esed Hodžić.
Penzinerka Nermina Isić kaže da ona ne bi ni živjela da joj nije djece,
“Penzija minimalna, sad je po novom oko 530 KM, a 400 KM za režije, šta ostaje za hranu, a gdje su lijekovi. Teško je, a niko ništa ne čin ida malo zaustavi ovo divljanje s cijenama”, kaže Emina.
Vlasti imaju mehanizme smao ih treba iskoristiti
Igor Gavran, ekonomski analitičar za portal UNA ističe da osim eventualnih rijetkih izuzetaka, jedino logično objašnjenje je zloupotreba tržišne pozicije i pasivnosti nadležnih vlasti u cilju ostvarivanja ekstra profita.
“Naime, u istom periodu je pala cijena i mnogih drugih ulaznih komponenti, poput prirodnog plina i žitarica, a zbog rasta temperatura su smanjeni ili potpuno nestali i troškovi grijanja, tako da je većina današnjih maloprodajnih cijena hrane neopravdano visoka i jedina je razlika između pojedinih artikala u tome da li je cijeni nešto viša ili drastični viša nego bi to ulazni troškovi mogli opravdati”, objašnjava Gavran.
Dodaje da nadležne vlasti mogu uticati na kretanje cijena brojnim mjerama.
“Tu je administrativna kontrola i ograničenje lansiranih cijena na osnovu kalkulacija njihovih realnih troškova, zatim sankcionisanjem neopravdano visokih cijena i ekstra profita, dodatnim oporezivanjem svih onih koji su u vrijeme inflacije ostvarili rast dobiti koji se može objasniti jedino ranije opisanim zloupotrebama, nabavkama robe direktno od domaćih primarnih proizvođača za robne rezerve i onda njena distribucija po mnogo nižim cijenama od aktuelnih na tržištu sto bi natjeralo sve konkurente da snize svoje cijene, povećanje poticaja domaćim primarnim proizvođačima i drugog”, zaključuje Gavran.