Nedostatak joda u trudnoći, izaziva kasnije, kod djece, ozbiljne probleme u razumjevanju i čitanju, slabiju koncentraciju i smanjenu sposobnost pamćenja.
Neophodno je da trudnice unose dovoljno joda kroz ishranu, jer je jod ključni nutrijent u procesu razvoja fetusa, posebno u vezi sa neurološkim razvojem, podseća SZO.
Nedostatak joda može da dovede do problema sa koncentracijom, pamćenjem i poremećajima raspoloženja. Nizak nivo hormona štitne žlezde povezan je sa depresijom i anksioznošću. Niski nivoi hormona T3 i T4, negativno utiču na nivo serotonina i dopamina. Svi ovi neurotransmiteri utiču na kogniciju, umor, ponašanje, raspoloženje.
Najnovija globalna procjena SZO je da 1,88 milijardi ljudi, uključujući 241 milion djece školskog uzrasta ima nedovoljan unos joda u ishrani. Nedostatak joda podjednako pogađa i razvijene zemlje i zemlje u razvoju (Andersson M, Karumbunathan V, Zimmermann M.- Globalni status joda – Journal of Nutrition).
Upravo zbog ovih štetnih efekata na razvoj mozga 58. Svjetska zdravstvena skupština je donijela rezoluciju kojom se poziva na obnovljene napore međunarodne zajednice, uključujući SZO i UNICEF, na rješavanju nedostatka joda putem edukacija javnosti i razvijanja snažne posvećenosti organa javnog zdravlja.
Kako osigurati pravilan unos joda?
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da odrastao čovjek, da bi izmirio dnevne potrebe za jodom treba da unosi oko 150 mikrograma joda, dok se trudnicama preporučuje duplo više, 300 mikrograma.
Jod ne može da se stvori u organizmu i neophodno je da se svakodnevno unosi ishranom. Najbogatija jodom je hrana morskog porijekla (posebno bakalar, losos, morske alge, rakovi i školjke), prenosi Grand.