Ovaj intervju donosi dublji uvid u promašaje koje je, nažalost, Federacija BiH napravila u vezi s ovom reformom.
Saznajte više o ekonomskim izazovima i perspektivama u razgovoru s Igorom Gavranom.
BOSNAINFO: Koje su ključne ekonomske i socijalne koristi očekivane od implementacije minimalne plate od 1000 KM u Federaciji BiH?
GAVRAN: Ukoliko se ostvare obećanja federalne vlade i implementiraju mjere istovremenog povećanja minimalne plate i smanjenja opterećenja na rad od ove godine, očekuju se izuzetno pozitivni efekti na ekonomiju zemlje. Ove reforme bi znatno unaprijedile životne standarde građana, potaknule ekonomsku aktivnost, te pridonijele općem prosperitetu. Jedan od ključnih aspekata ove inicijative je povećanje minimalne plate, što bi direktno uticalo na poboljšanje životnih uvjeta radnika s najnižim primanjima. Povećanje njihovih prihoda ne samo da bi osnažilo njihovu financijsku stabilnost, već bi i potaklo domaću potrošnju, doprinoseći jačanju unutarnjeg tržišta. Paralelno s povećanjem minimalne plate, smanjenje opterećenja na rad poslodavaca igra ključnu ulogu u poticanju ekonomske aktivnosti. Smanjenjem doprinosa i drugih obaveza poslodavcima, stvara se povoljniji poslovni ambijent, potiče se otvaranje novih radnih mjesta i potiče poslovna održivost. Ova mjera ne samo da bi rasteretila poslodavce, već bi im omogućila veću fleksibilnost u poslovanju i investiranju u daljnji razvoj.
Kritično je naglasiti da bi ove promjene imale šire pozitivne efekte na društvo. Povećanje primanja radnika s najnižim plaćama rezultiralo bi smanjenjem socijalne nejednakosti, dok bi olakšavanje poslovanja potaknulo rast cijele ekonomije. Ovaj holistički pristup bi imao potencijal transformirati ekonomski pejzaž zemlje.
Dodatna korist od ovih reformi je da bi se potaknulo domaće trošenje, jer bi građani s većim primanjima imali mogućnost ulaganja u lokalne proizvode i usluge. Time bi se poticao razvoj domaćih industrija i poduzeća, što bi rezultiralo dugoročnom održivošću ekonomije.
U konačnici, usklađivanje minimalnih plaća s povećanjem produktivnosti i smanjenje tereta na poslodavce predstavljaju ključni elementi održivog ekonomskog rasta. Ukoliko se ove mjere implementiraju efikasno i u skladu s očekivanjima, Bosna i Hercegovina bi mogla doživjeti pozitivan preokret u svojoj ekonomiji i pridonijeti boljem standardu života svojih građana.”
BOSNAINFO: Koje su prepreke i izazovi koji usporavaju proces implementacije povećanja minimalne plate ? Mislite li da je problem u nedovoljnim rješenjima ili je ipak politička igra?
Gavran: Unatoč obećanjima federalne vlade da će ove godine pokrenuti reforme koje uključuju istovremeno povećanje minimalne plate i smanjenje opterećenja na rad, stvarnost pokazuje da su ta obećanja ostala neispunjena. Nedostatak konkretnih koraka prema implementaciji ove ključne reforme izaziva različite reakcije i postavlja pitanja o iskrenosti političkih obećanja.
Jedna od mogućnosti za ovakav izostanak akcije je nesposobnost vlade da provede takve reforme, što ukazuje na nedostatak ozbiljnog planiranja prije nego su obećanja izrečena. Ovo dovodi do razočaranja građana, posebno onih s nižim primanjima, koji su se nadali poboljšanju svog životnog standarda. Druga mogućnost je politički kontekst, s obzirom na izbornu godinu. Ipak, teško je pronaći logičko opravdanje za odgađanje reformi koje bi vlasti donijele glasove i potporu birača. Ovaj odmak od obećanja može rezultirati gubitkom povjerenja građana u političke lidera i institucije.
Ukoliko se uzme u obzir ozbiljnost situacije i potreba za ekonomskim poboljšanjem, transparentnost u vezi s kašnjenjem ovih reformi je od ključne važnosti. Građani zaslužuju jasne i uvjerljive odgovore od strane vlade o razlozima odgode, kako bi imali povjerenja u ispunjenje političkih obećanja.
Ovakve situacije naglašavaju potrebu za odgovornošću i ozbiljnim pristupom prilikom najave reformi. Stvaranje realnih očekivanja kod građana i ispunjenje obećanja ključni su faktori izgradnje povjerenja u politički sistem.
U konačnici, vrijeme će pokazati kako će se ovaj izostanak reformi odraziti na politički pejzaž Bosne i Hercegovine. Građani imaju pravo na jasne informacije i odgovore, a političke lideri trebaju preuzeti odgovornost za svoje izjave i obećanja kako bi održali povjerenje građana u politički proces.”
BOSNAINFO: Kako će se osigurati da poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, mogu podnijeti povećanje troškova rada uzrokovanog povećanjem minimalne plate?
GAVRAN: Jedini bezbolan pristup implementaciji ove reforme, kako bi se manje ili slabije posložene kompanije zaštitile od ugrožavanja, jeste ostvarivanje obećanja da se minimalna plata neće povećavati dok istovremeno ne dođe do promjene u sistemu doprinosa. U Republici Srpskoj, potez povećanja minimalne plate dekretom izgleda kao neozbiljan i politički motiviran korak, s obzirom da se bitno ništa nije promijenilo u uvjetima poslovanja pod teretom opterećenja. Ovaj pristup stvara značajan pritisak na određene firme.
Važno je napomenuti da postoje kompanije koje ostvaruju značajne poslovne dobiti, a očekuje se da će ih ostvarivati i u budućnosti. Nije pravedno oslobađati ih od bilo kakvih poreza ili doprinosa. Postoje sektori u kojima bi se, umjesto pružanja olakšica, trebalo razmotriti dodatno oporezivanje kako bi se stvorila sredstva koja će biti usmjerena prema onima kojima je pomoć zaista potrebna.
Ovaj pristup, koji podrazumijeva diferenciran pristup sektorima, može pomoći u očuvanju ravnoteže između poticanja poslovanja i osiguravanja fer uvjeta za sve kompanije. Ključno je postići pravednu raspodjelu tereta, čime bi se pridonijelo održivosti poslovanja manjih firmi, dok bi se od onih koji ostvaruju značajne dobiti tražila odgovarajuća doprinosnost.
BOSNAINFO: Kako će se osigurati transparentnost i odgovornost u procesu implementacije povećanja minimalne plate?
Gavran: S obzirom na odgađanje mi nećemo moći govoriti o iznosu od 1000 KM minimalne plate nego će taj iznos morati biti viši. Privremeni negativni efekti jeste smanjenje prihoda budžeta ali i to je privremeno. Jednostavno kada se povećaju minimalna primanja to će biti određeni poticaj da se povećaju sva ostala primanja to će značiti postepeno povećavanje prihoda. Također, ovi prihodi u budžetima predhodne dvije godine su bili iznad svih očekivanja i ako se oni danas smanje oni će opet biti na onom nivou na kakvom bi bili bez reforme.
BOSNAINFO: Koji su socijalno-ekonomski pokazatelji koji će se pratiti kako bi se procijenio uspjeh povećanja minimalne plaće od 1000 KM u Federaciji BiH?
Gavran: Kada se analizira što je federalna vlada propustila poduzeti, a što bi moglo poboljšati efikasnost drugih mjera, ključni faktor je utjecaj na cijene. Ono što su do sada učinili predstavlja nedovoljno i došlo je prekasno.