Kultura

Finalisti Književne nagrade Fric: Među njima su knjige Magdalene Blažević, Namika Kabila i Miljenka Jergovića

Pobjednik će u januaru odnijeti prestižnu nagradu od 75 hiljada kuna

FOTO:
FOTO:

Posljednjeg dana 28. Sa(n)jam knjige u Istri proglašeni su finalisti Književne nagrade Fric za najbolju knjigu fikcijske proze 2021/22. te je tradicionalno dodijeljena, deseti put zaredom, Čitateljska nagrada Dr. Ivo Borovečki, koja je ove godine pripala pulskoj fotografkinji i snimateljici Ivani Vareško.

U finale Književne nagrade Fric za najbolju knjigu fikcijske proze 2021/22. idu romani ‘U kasno ljeto‘ Magdalene Blažević, ‘Yesterday‘ Namika Kabila, ‘Niotkuda s ljubavlju‘ Đorđe Matića, ‘Stjenice‘ Martine Vidaić te zbirke priča ‘Izvještaj o generaciji‘ Dalibora Šimprage i ‘Trojica za Kartal‘ Miljenka Jergovića.

Pobjednik će u januaru odnijeti prestižnu nagradu od 75 hiljada kuna.

Analizom prodaje objavljene su i informacije o najprodavanijim djelima na Sajmu, što dokazuje da pulska publiku čita kvalitetne naslove, a to su redom: “Blank”, Feđe Štukana (Buybook), “Kod Kože 1 – 4” Borisa Dežulovića (Art Rabic – Atelje Figure) i “Godine” nobelovke Annie Ernaux (OceanMore), časopis “Jurina i Franina” za 2023. godinu (5do12) te “Rat je i ništa se ne događa” (Bodoni) Semezdina Mehmedinovića, koji je ove godine prvi put gostovao na pulskom Sajmu.

Proglašenje finaliste Književne nagrade Fric vodio je književnik i novinar, Emir Imamović Pirke, a proglasila ih je predsjednica žirija Jagna Pogačnik uz glavnog urednika 24 sata Ivana Buču, piše Tportal.

Predsjednica žirija Jagna Pogačnik prisutnima je obrazložila specifičnost nagrade Fric. U konkurenciju, naime, ulaze pisci iz čitave regije, s uvjetom da je prvo izdanje djela objavljeno u Hrvatskoj, da knjiga još nije prevedena te da je fikcijske prirode i u prozi, što mogućnost prijavljivanja otvara i autoricama i autorima koji izdaju zbirke priča.

“Književno polje je puno otvorenije nego što to mislimo kad propisujemo kriterije za književne nagrade. Širina naše nagrade ističe se i po vrlo specifičnom žiriju, u njemu je samo dvoje „stručnih“ čitatelja, dok ostali imaju karijere u drugim poljima i vrlo različitim strukama, od povijesti do molekularne biologije. Jako je zanimljivo vidjeti kako knjige za koje stručni ljudi smatraju da su dobre ili loše prolaze kod ljudi koji nisu stručno vezani uz književnost”, istaknula je Pogačnik te navela imena ovogodišnjeg žirija, u kojem je, osim nje bio i književni teoretičar Tomislav Brlek, zatim povjesničar Hrvoje Klasić, molekularna biologinja Dragomira Majhen, odvjetnik Čedo Prodanović, novinar Igor Vikić te kazališna kritičarka Dubravka Vrgoč. Važna posljedica ove nagrade, zaključila je Pogačnik, je porast broja regionalnih pisaca koji žele objavljivati u Hrvatskoj. Ove godine je za nagradu konkuriralo 59 naslova.