Namjerno neznanje događa se kada netko namjerno izbjegava informacije o negativnim posljedicama svojih postupaka. Nova meta-analiza otkrila je da će 40 posto ljudi odlučiti ostati neinformirano o tome kako njihove odluke utječu na druge. Dokazi sugeriraju da im to što su namjerno neinformirani daje spriku da se ponašaju sebično, prenosi Danas.
Imate li ujaka koji vjeruje da cjepiva uzrokuju svašta, ali odbija proučiti tone istraživanja koja pokazuju da su sigurna?
Što je s prijateljem koji radi s posrnulom tvrtkom i stoga odlično zarađuje, ali odbija znati da je tvrtka u velikim problemima i da je možda upletena u kriminal?
Svaki od ovih primjera predstavlja ono što psiholozi nazivaju namjernim neznanjem – namjerno izbjegavanje informacija koje otkrivaju negativne posljedice njihovih postupaka, piše bigthink.com.
Svi imamo trenutke u životu kada okrenemo glavu na drugu stranu i pretvaramo se da je sve u redu. To može biti iz osobnih, političkih ili profesionalnih razloga, ali negdje ispod površine svijesti znamo da naše djelovanje nije u skladu s našim izraženim vrijednostima.
“Primjeri namjernog neinformiranja prisutni su u svakodnevnom životu”, rekao je Linh Vu, doktorand na Sveučilištu u Amsterdamu.
“Željeli smo saznati koliko je često i štetno namjerno neinformiranje i zašto to ljudi čine.”
Kako bi saznali, Wu i tim istraživača proveli su prvu meta-analizu trenutnih empirijskih dokaza o namjernom neznanju, koji su objavljeni u Psychological Bulletin, recenziranom časopisu Američkog udruženja psihologa.
Istraživači su postavili dva potencijalna motiva za namjernu neinformiranost.
Prvo su smatrali da namjerna neinformiranost može ponuditi ugrađeni izgovor za nečinjenje velikodušnih djela. Ako osoba ne zna posljedice svojih postupaka, unutrašnja logika ide tako da se onda i dalje može smatrati moralno ispravnom osobom čak i ako odluči postupiti sebično. Namjerna neinformiranost služi za zaštitu njihovog samopouzdanja.
Drugi potencijalni motiv poznat je kao “kognitivna nepažnja”. Drugim riječima, ljudima se ne sviđa razmišljati više nego što moraju. To može krenuti od lijenosti, nepažnje ili neželje da se posveti vrijeme učenju. Bez obzira što je slučaj, ljudi danas favoriziraju brzu i lakšu odluku – čak i ako bi postupili altruistično da su bili unaprijed informirani.
Ipak, analiza nije mogla isključiti kognitivnu nepažnju kao potencijalni motiv. Zapravo, namjerna neinformiranost može biti kumulativni efekt mnogih motiva, uključujući one koji nisu razmatrani u meta-analizi, kao što je ugled.
Podaci jednostavno sugeriraju da održavanje pozitivne slike o sebi predstavlja jedan od tih motiva.