Zastupnici lojalni Moskvi mogu javno zauzeti proruske stavove na službenim sjednicama i lobirati za interese Kremlja. Putem mreže otvorenih podataka moguće je pratiti “putinističke političare” u Europskom parlamentu samo proučite kako svaki zastupnik glasa kada su u pitanju rezolucije vezane uz Rusiju i njezine saveznike, piše EUobserver.
Novaja-Europe prikupila je podatke na temelju rezultata glasanja u Europskom parlamentu u posljednje četiri godine. Evo uvida u to tko, kako i zašto brani interese Kremlja u Bruxellesu.
Glasanja o Rusiji
Europski parlament je krajem novembra 2022. većinom glasova usvojio rezoluciju kojom se traži označavanje Rusije kao državnog sponzora terorizma.
Odluku su podržala 494 zastupnika (članova Europskog parlamenta) od njih ukupno 705. Preostali zastupnici, posebice oni koji su bili prisutni na sjednici i glasali protiv rezolucije (58 glasova) ili bili suzdržani (44 glasa), našli su se u središtu medijske pozornosti. Razni mediji pokušavali su identificirati skupinu europarlamentaraca lojalnih Kremlju i pokazalo se da su neki od njih doista povezani s Rusijom.
Međutim, rezolucija iz novembra nije bila prva prilika da se otkrije koji zastupnici u Europskom parlamentu podržavaju režim ruskog predsjednika Vladimira Putina. Novaja-Europe proučavala je podatke o rezultatima glasanja u Europskom parlamentu u posljednje četiri godine i uspjela izdvojiti nekoliko obrazaca ponašanja nekih europarlamentaraca.
22 rezolucije vezane za Rusiju i Ukrajinu od 2019.
Aktualni saziv Europskog parlamenta djeluje od 2019. Od tada do januara 2023. članovi su glasali o ukupno 22 rezolucije koje su izravno povezane s kršenjem ljudskih prava od Kremlja, ratom u Ukrajini ili antiruskim sankcijama.
Po jedna rezolucija usvojena je 2019. i 2020., sedam rezolucija 2021., njih 12 tokom 2022., a jedna je izglasana u januaru 2023. Još jednu rezoluciju koja poziva Rusiju da oslobodi političke zatvorenike usvojio je Europski parlament 16. februara 2023., iako analiza tog glasanja nije uključena u ovu istragu.
Europski parlament počeo je razmatrati rezolucije vezane uz trovanje političara Alekseja Navalnog 2020. godine. Takozvani europski Magnitsky Act, EU alternativa istoimenom američkom zakonu usvojenom 2012. godine kojim se osuđuju stalna kršenja ljudskih prava u Rusiji, usvojen je u julu 2021. godine. Prva rezolucija o ratnim zločinima koje su počinile ruske plaćene snage iz Wagnera pojavila se u novembru 2021.
Ponekad bi Europski parlament u svoje rezolucije uključio nekoliko ruskih kršenja odjednom u paketu. Na primjer, u junu 2021. zastupnici su osudili proglašavanje nekoliko europskih i američkih javnih organizacija nepoželjnima u Rusiji, kao i pritvaranje opozicionog političara Andreja Pivovarova, sve u isto vrijeme.
Nakon 24. februara 2022., 10 od 12 usvojenih rezolucija odnosilo se na ukrajinski rat i njegove posljedice.
EU je osudila agresiju Rusije, podržala usvajanje dodatnih mjera za osiguranje prehrambene sigurnosti i zaštitu porodica s djecom koje bježe iz Ukrajine te označila Rusiju kao državu sponzora terorizma, a Holodomor kao genocid. Zastupnici Europskog parlamenta glasali su za osnivanje suda za istragu zločina ruske agresije na Ukrajinu u januaru 2023.
Većina podržava antiruske rezolucije
Od 705 zastupnika u Europskom parlamentu, 531 (75 posto) podržao je antiruske rezolucije. Protiv je glasalo u prosjeku nešto više od 40 (6%), a isti udio (6%) bio je suzdržan.
Osim odabira između ove tri opcije, europarlamentarac može jednostavno ne sudjelovati u glasanju tako da ne dođe na sjednicu ili ne “pritisne gumb”, ostavljajući svoj stav neotkrivenim. U ukupnom paketu samo 4.3% zastupnika u Europskom parlamentu koristilo je ove dvije metode od 2019. do 2022, prenosi Index.