Ovog puta, sankcije su mnogo rigoroznije od prethodnih i direktno udaraju na najjače rusko oružje energente.
Međutim, dogovora oko najvažnije stavke sankcija, gornje cijene nafte, još uvijek nema.
Do kočenja dugo najavljivanih sankcija došlo je upravo u srcu EU – u Briselu.
Naime, pregovori oko ovog paketa traju od oktobra kada je Moskva nelegalno anektirala četiri regiona u Ukrajini.
Proces je ubrzan nakon što je Rusija intenzivirala napade na civilne objekte i energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Najjači udarac
Svih 27 zemalja usaglasilo se da Rusija mora biti sankcionisana zbog pomenutih napada i to najjačim udarcem do sada.
Meta su energenti, jer je to ono što omogućava Rusiji da manipuliše situacijom u Evropi.
Unutar EU postignut je konsenzus kada je riječ o ograničenju uvoza ruske nafte koja dolazi morem, dok se o uvozu nafte koja u Evropu stiže preko naftovoda nije razgovaralo.
Međutim, iako su zemlje EU načelno saglasne s ovom mjerom, spor je nastao oko cijene za barel ruske nafte po kojoj bi se ona prodavala trećim zemljama.
Naime, cijena od 65 dolara po barelu, koja je figurirala kao konačna gornja granica, nije prihvaćena od svih članica.
Iako se predviđalo da će ovaj paket sankcija kočiti Mađarska, pobunile su se četiri druge države.
Najglasnije su bile Poljska i Grčka. Varšava se usprotivila cijeni od 65 dolara po barelu tvrdeći da je to preblago prema Moskvi koja se već pripremila da se prilagodi cijeni od 60 dolara po barelu.
Atina zahtijeva da cijena bude najmanje 70 dolara po barelu, kako bi kompanije koje se bave transportom mogle da opstanu.
Poljske i grčke stavove podržali su Kipar i Malta, kojima bi niže cijene za barel ruske nafte mogao da nanese veliku ekonomsku štetu.
Analitičari postavljaju pitanje da li će deveti paket uopšte uticati na Moskvu i da li će ispuniti svoj cilj – da paket bude kreiran tako da Rusija ne prekine isporuku nafte Evropi i time izazove nagli skok cijena, ali i da ograniči sposobnost Moskve da finansira rat u Ukrajini.
Dogovor oko gasa
Kada je riječ o gasu, energentu od kojeg direktno zavisi kako će građani EU preživjeti zimu, situacija je drugačija.
Evropska komisija iznijela je prijedlog utvrđivanja gornje granice koji će biti utvrđivan na mjesečnom nivou.
EK je u utorak predložila uspostavljanje korektivnog tržišnog mehanizma koji bi se aktivirao kada cijena na Holandskoj berzi gasa (TTF) bude iznad 275 eura po megavat-satu dvije sedmice i 58 eura viša od referentne cijene LNG-a 10 uzastopnih dana tokom dvije sedmice.
Mehanizam bi bio uspostavljen 1. januara 2023. godine i ograničen na godinu dana, sa ciljem da se ograniči cijena mjesečnih ugovora.
Prema zamisli članica EU, korektivni mehanizam bi se aktivirao samo u slučaju prevelikog poskupljenja koje nije tržišno.
Osnovna svrha mehanizma bila bi odvraćanje od vještačkog podizanja cijena gasa, čemu akteri na tržištu gasa pribjegavaju da bi povećali profit.
Sankcije za koje postoji dogovor
Ipak, oko nekih stavki nije bilo rasprave. Tako će stupiti na snagu zabrana pružanja IT, inženjerskih i pravnih usluga ruskim subjektima, prenosi Nova.rs.
Evropski parlament izglasao je u srijedu, 23. novembra, Rusiju državom sponzorom terorizma, navodeći da njeni vojni napadi na ukrajinske civilne ciljeve krše međunarodno pravo.
Dosadašnje mjere EU uključuju ograničenja na energiju iz Rusije, zabranu finansijskih transakcija sa ruskim subjektima i zamrzavanje imovine više od 1.000 osoba i 100 organizacija.