Ruska invazija na Evropu “izglednija je nego ikad”, a Njemačka bi mogla biti izbrisana s karte u svakom trenutku, upozorava se u izvješću koje je procurilo u javnost. Njemački Bundeswehr pozvao je zemlju da se pripremi za nadolazeći rat s Rusijom, zbog straha da će rat u Ukrajini eskalirati u globalni sukob s NATO-om.
U povjerljivim dokumentima do kojih je stigao Der Spiegel, jedan od najviših generala zemlje Eberhard Zorn naredio je vojsci zemlje da se postavi na ratnu nogu pred “egzistencijalnim” prijetnjama.
Politički dokument od 68 stranica izrađen potkraj rujna naslovljen je “Operativne smjernice za oružane snage”. U njemu je general Zorn pozvao na potpuni remont njemačke vojske i pripremu za rat.
‘Prisilni rat’
“Napadi na Njemačku potencijalno se mogu dogoditi bez upozorenja i s velikom, možda čak i egzistencijalnom štetom”, napisao je.
Njemačke oružane snage, poznate kao Bundeswehr, od februara ove godine imaju 183.638 aktivnih pripadnika i 949.000 rezervnog osoblja. To je malo u usporedbi s ruskom vojskom, koja navodno uključuje oko milion aktivnih vojnika i do dva miliona rezervista.
Iako je moderna njemačka vojska bila uključena u strane sukobe poput Afganistana, Zorn poziva Bundeswehr da se pripremi “za prisilni rat” na vlastitom teritoriju. Upozorio je da je rat u jednoj državi članici NATO-a u istočnoj Europi “ponovno postao vjerovatniji” i pozvao Njemačku da igra vodeću ulogu u obrani kontinenta i stvori “robusnije” oružane snage.
Umjesto manjih, specijaliziranih postrojbi u misijama u inozemstvu, zahtijevao je velike postrojbe koje su ponekad spremne boriti se za NATO. “Obrana Saveza, uključujući sposobnost pružanja vidljivog i vjerodostojnog odvraćanja, dominirat će njemačkom vojnom akcijom”, rekao je.
To bi označilo drastičnu promjenu u modernoj njemačkoj vojnoj politici, koja se od kraja Drugog svjetskog rata usredotočila na održavanje male vojske, dok je imala strane vojne baze na vlastitom tlu.
Njemačka prekretnica
Ovaj potez dolazi nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz najavio “prekretnicu” nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru. Tamo gdje je Njemačka prije nastojala održati bliske odnose s Rusijom, što je bio ostatak njezine Ostpolitik politike iz doba hladnog rata, Scholz je priznao da je “rat u Evropi ponovno stvarnost”.
Također je obećao 100 milijardi eura kako bi se vojska zemlje ubrzala. Kao dio velikog jačanja njemačke vojske, najavljeno je da će Bundeswehr kupiti 53 transportna aviona Airbus A400M, borbene avione Eurofighter Typhoon i nekoliko bespilotnih letjelica. Nabavit će i dodatne helikoptere NH90, 579 borbenih vozila pješaštva Puma, najmanje 503 višenamjenska oklopna borbena vozila Boxer te nove ratne brodove i vojne podmornice.
Njemačka želi vratiti kući većinu svojih vojnika iz Malija, gdje su bili raspoređeni kao dio UN-ove stabilizacijske misije, kao dio reorganiziranog Bundeswehra navedenog u procurjelim dokumentima. List navodi da bi Njemačka u slučaju ruske agresije na istočnu granicu NATO-a morala osigurati “reaktivne i borbene snage” i da ne bi mogla čekati podršku SAD-a.
Zorn upozorava da si ni EU ni NATO ne mogu dopustiti “da počnu planirati i generirati snage tek nakon što se napad dogodi”. “Ako brzo ne skočimo, nijedna vojska neće krenuti u Evropu”, rekao je.
Šta stoji iza izvještaja?
Međutim, curenje izvješća može biti znak da su njemački vojni zapovjednici postali frustrirani onim što vide kao spor odgovor njihove vlade na ranija obećanja novca. “U Ukrajini bjesni rat, ali procedure ovdje još uvijek teku u mirnodopskom režimu, dok inflacija jede novac”, rekao je Reutersu jedan voditelj odbrane.
Drugi izvor je tvrdio da Njemačka još nije napunila municiju koje je dala Ukrajini, ostavljajući svoju vojsku nedovoljno opremljenu. “Ugovori za dio municije su odobreni, ali to je samo kap u moru u usporedbi s onim što nam stvarno treba”, rekli su.
Njemačka je isporučila Kijevu 14 samohodnih haubica i 13.500 metaka topničkog streljiva iz vlastitih zaliha u prvim danima rata. Ova vijest dolazi nakon što je njemačka vojska slučajno izdala uniforme za svoje vojnike s oznakama ‘SS’. Vjeruje se da su inicijali označavali “mali, kratki”, a za pogrešku se okrivljuje “produkcijski problem”, prenosi Net.hr.