Nove američke projekcije, međutim, pokazuju da tehnologija neće jednostavno “uzeti poslove”. Dok bi neka zanimanja mogla nestajati, u drugim oblastima biće potrebne stotine hiljada novih radnika.
Američki Biro za statistiku rada (BLS) procjenjuje da će tamošnja ekonomija od 2025. do 2035. godine dobiti oko 5,9 miliona radnih mjesta, ali taj rast neće biti ravnomjerno raspoređen.
Među zanimanjima koja istovremeno nude visoke zarade i veliki potencijal rasta izdvajaju se poslovi u zdravstvu, tehnologiji, finansijama i upravljanju.
“Business Insider” je na osnovu novih podataka BLS-a izdvojio 20 zanimanja s medijalnom godišnjom zaradom od najmanje 75.000 dolara i dobrim izgledima za rast zaposlenosti.
Podaci se odnose na SAD i tamošnje plate, pa ih ne treba direktno preslikavati na tržište rada u BiH. Ipak, pokazuju u kojim oblastima bi potražnja za stručnjacima mogla snažno rasti u narednoj deceniji.
Zdravstvo bi moglo dobiti više od dva miliona radnika
Jedan od najvećih dobitnika naredne decenije trebalo bi da bude zdravstvo.
BLS procjenjuje da će privatni sektor zdravstva i socijalne zaštite do 2035. godine dobiti više od 2,2 miliona radnih mjesta. To je oko 37 odsto svih novih poslova koje bi američka ekonomija trebalo da dobije u tom periodu.
Posebno se izdvajaju takozvane medicinske sestre s naprednim ovlašćenjima (nurse practitioners). Broj zaposlenih u ovom zanimanju mogao bi porasti čak 41 odsto, sa oko 336.300 na 474.100.
To znači oko 137.800 dodatnih radnih mjesta, dok medijalna godišnja plata trenutno iznosi 132.300 dolara.
Pojašnjenja radi, Nurse practitioner (NP) je medicinska sestra s visokim nivoom stručnog obrazovanja i znatno širim ovlaštenjima od klasične medicinske sestre. U praksi, zavisno od američke savezne države, može pregledati pacijente, postavljati dijagnoze, naručivati i tumačiti pretrage, propisivati terapiju i lijekove te pratiti liječenje. Neke mogu raditi i prilično samostalno, bez neposrednog nadzora ljekara.
Traženi će biti i ljekarski asistenti, zdravstveni stručnjaci koji u SAD rade uz ljekare i imaju ovlašćenja za pregled, dijagnostiku i liječenje pacijenata (physician assistants), kao i menadžeri zdravstvenih službi. Za posljednje se očekuje rast zaposlenosti od oko 24 odsto, uz medijalnu godišnju zaradu od 123.860 dolara.
Razlog nije samo razvoj medicine. Američko stanovništvo stari, pa raste potreba za liječenjem, dugoročnom njegom i drugim zdravstvenim uslugama.
AI neće ugasiti sve tehnološke poslove
Vještačka inteligencija trebalo bi da bude jedan od najvećih pokretača promjena na tržištu rada, ali BLS očekuje da će upravo njen razvoj povećati potrebu za određenim stručnjacima.
Među njima su stručnjaci za podatke (data scientists), čiji bi broj do 2035. mogao porasti za gotovo 35 odsto.
To bi značilo oko 95.400 novih radnih mjesta, dok medijalna godišnja plata u toj profesiji iznosi 120.230 dolara.
Još veće plate imaju stručnjaci za računarska i informaciona istraživanja. Njihova medijalna godišnja zarada iznosi 140.300 dolara, a očekuje se rast zaposlenosti od oko 22 odsto.
Traženi će biti i stručnjaci za informacionu bezbjednost, što nije iznenađujuće s obzirom na sve veću digitalizaciju poslovanja i potrebu kompanija da zaštite podatke i sisteme.
Neka zanimanja donijeće više od 100.000 novih poslova
Veliki procenat rasta nije jedini pokazatelj koliko će neko zanimanje biti traženo.
Mnogo govori i ukupan broj novih radnih mjesta.
Tako bi u SAD do 2035. trebalo da bude zaposleno oko 194.700 registrovanih medicinskih sestara više nego danas. Njihova medijalna godišnja plata iznosi 97.550 dolara.
Broj softverskih programera mogao bi biti povećan za oko 174.700, uz medijalnu godišnju zaradu od 135.980 dolara.
Menadžeri zdravstvenih službi mogli bi dobiti oko 155.100 novih radnih mjesta, dok se kod menadžera računarskih i informacionih sistema očekuje oko 108.100 dodatnih pozicija.
Za analitičare upravljanja očekuje se oko 109.200 novih radnih mjesta.
Finansije i upravljanje ne odlaze u prošlost
Uprkos brzom razvoju AI alata koji mogu obrađivati ogromne količine podataka, BLS ne očekuje nestanak svih tradicionalnih finansijskih i poslovnih zanimanja.
Naprotiv.
Broj finansijskih menadžera mogao bi porasti za oko 84.900, a njihova medijalna godišnja zarada iznosi čak 166.570 dolara.
Računovođe i revizori mogli bi dobiti oko 79.400 novih radnih mjesta. Njihova medijalna godišnja zarada iznosi 83.680 dolara.
To pokazuje da automatizacija pojedinih zadataka ne mora nužno značiti nestanak cijele profesije. Poslovi koji zahtijevaju donošenje odluka, procjenu rizika, odgovornost i tumačenje složenih podataka i dalje bi mogli biti veoma traženi.
Među najbrže rastućim poslovima i zelena energija
Na samom vrhu liste zanimanja s najbržim procentualnim rastom nalaze se i poslovi povezani s obnovljivim izvorima energije.
Broj instalatera solarnih fotonaponskih sistema mogao bi porasti za oko 37 odsto, dok se za servisere vjetroturbina očekuje rast od oko 30 odsto.
Ipak, postoji važna razlika.
Riječ je o zanimanjima koja danas imaju relativno mali broj zaposlenih, pa veliki procentualni rast ne znači i stotine hiljada novih radnih mjesta. BLS procjenjuje da će solarni instalateri i serviseri vjetroturbina zajedno do 2035. dobiti manje od 15.000 novih radnih mjesta.
Koji su onda poslovi budućnosti?
Ako se gledaju i zarade i očekivani rast, među zanimanjima koja se posebno izdvajaju nalaze se medicinske sestre s naprednim ovlašćenjima, stručnjaci za podatke, ljekarski asistenti, stručnjaci za informacionu bezbjednost, softverski programeri, menadžeri zdravstvenih službi, stručnjaci za računarska i informaciona istraživanja, finansijski menadžeri, računovođe i revizori te različite vrste poslovnih i tehnoloških menadžera.
Zajedničko mnogima od njih nije samo visoko obrazovanje.
Traže se sposobnost rješavanja problema, rad s podacima i tehnologijom, prilagodljivost i donošenje odluka, odnosno upravo one vještine koje je teže potpuno prepustiti automatizovanim sistemima.
Istovremeno, BLS očekuje da bi AI i automatizacija mogli smanjivati potrebu za ljudima na poslovima koji uključuju ponavljajuće i rutinske zadatke. Administrativna i kancelarijska zanimanja kao grupa mogla bi do 2035. izgubiti oko 752.100 radnih mjesta.
Drugim riječima, tržište rada budućnosti neće nužno imati manje poslova. Imaće drugačije poslove – a najveću prednost mogli bi imati oni koji na vrijeme steknu vještine koje će kompanijama biti potrebne i za deset godina.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.