Ipak, kada pogledamo ekonomsku sliku Bosne i Hercegovine, teško je izdvojiti značajnije pozitivne promjene koje bi građani osjetili u svakodnevnom životu. Plate i zaposlenost ostaju među ključnim problemima, dok troškovi života nastavljaju opterećavati kućne budžete.
Pitanje koje se sve češće postavlja jeste može li doći do ozbiljnijeg rasta plata, a da prethodno ne porastu cijene hrane, usluga i drugih osnovnih životnih potreba? Građani žele veća primanja, ali ne i novi talas poskupljenja koji bi svaki dodatni iznos na platnoj listi učinio gotovo neprimjetnim.
Očigledno je da se vrtimo u začaranom krugu u kojem rast plata prati rast troškova života, dok konkretni rezultati ekonomske politike ostaju nedovoljno vidljivi. Vijeće ministara BiH usvojilo je Plan aktivnosti za izradu Programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine (PER BIH) za period 2027. – 2029. godine. No šta će to uopšte značiti građanima, ostaje da pratimo. Koje su to smjernice ekonomske i fiskalne politike nadležnima možete pogledati ovdje.
Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH upozorava da fokus ekonomske politike u FBiH mora biti rast prosječne plate i pomjeranje medijalne plate naviše (sa postojećih oko 1.400 KM).
“Drugim riječima, cilj je da što manje radnika radi za minimalac. Procjene govore da upravo po ovom pokazatelju prednjačimo u Europi, jer imamo najveći udio radnika na minimalnim platama – što potvrđuje iznos medijalne plate.
Kada se fokus stavi na minimalnu umjesto na prosječnu platu, to ima jedan cilj i jedan rezultat. Cilj je povećanje materijalnih kompenzacija u javnom sektoru (pa premijeru npr. značajno poraste plata). Rezultat je da će još više radnika u realnom sektoru završiti na minimalnoj plati, ili pak ostati nezaposleno. Zato se moramo vratiti primarnom cilju, a to je rast prosječne plate. Kako? Treba spustiti zbirnu stopu doprinosa na 31%, uz implementiranje zakona o fiskalnim transakcijama. Zatim ukinuti suvišne parafiskalne namete i unaprijediti političko, pravno i ekonomsko okruženje. To je jedini recept uspjeha. Nema prečica.
Svaka konvertibilna marka koja završi u korupciji, nezasluženo u nečijem džepu ili u novom voznom parku je marka uzeta iz plate naših radnika. Znaju to dobro domaći populisti”, stav je Čavalića.
Iako su minimalne plate porasle u 2026. godini, pitanje je koliko se popravio životni standard radnika. Nije dovoljno povećati platu na papiru, ako rast cijena istovremeno poništava njenu vrijednost.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.