Ekonomija

Baljić: Za zapošljavanje osoba s invaliditetom obezbijeđeno 20,3 miliona KM

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Federacije Bosne i Hercegovine objavio je dva javna poziva za ovu godinu, kroz koja je za zapošljavanje, očuvanje radnih mjesta i profesionalnu rehabilitaciju osigurano ukupno 20,3 miliona KM.

FOTO: PRINTSCREEN VIDEO BHRT
FOTO: PRINTSCREEN VIDEO BHRT

Direktor Fonda Ahmet Baljić za BHRT je govorio o raspodjeli sredstava, novim mogućnostima za poslodavce, problemima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, ali i kontroli utroška dodijeljenih sredstava.

Za nove poslove 12 miliona KM

Od ukupno 20,3 miliona KM, 12 miliona KM namijenjeno je novčanim stimulansima za nova zapošljavanja osoba s invaliditetom. Taj iznos povećan je za 50 posto u odnosu na prethodni javni poziv.

Za održivost zaposlenosti predviđeno je 2,5 miliona KM, dok je za razvoj zaposlenosti osigurano 3,5 miliona KM. Za održivost zaposlenosti obrtnika predviđena su dva miliona KM, za profesionalnu rehabilitaciju 200.000 KM, a za održivost zaposlenosti u organizacijama osoba s invaliditetom 100.000 KM.

Baljić ističe da Fond kroz različite programe nastoji pružiti podršku osobama s invaliditetom od osposobljavanja za rad do trajnog održavanja zaposlenosti.

Više od 10.000 zaposlenih uz podršku Fonda

Prema podacima Fonda, njegovim sredstvima do sada je zaposleno više od 10.000 osoba s invaliditetom u Federaciji BiH. Od tog broja, više od 8.000 osoba zaposleno je kroz novčane stimulacije.

Kroz programe profesionalne rehabilitacije obuhvaćeno je više od 1.500 osoba, dok se za oko 4.000 osoba zaposlenih pod posebnim uslovima trajno održava zaposlenost.

„Imamo jedan jako dobar i kvalitetno zaokružen sistem“, rekao je Baljić.

Dodao je da Fond u zaštitnim radionicama sufinansira i neto plaće osoba s invaliditetom u iznosu od trećine prosječno isplaćene plaće u Federaciji BiH.

Veći broj osoba može dobiti stimulans

Jedna od novina ovogodišnjeg javnog poziva odnosi se na poslodavce na otvorenom tržištu rada.

Srednjim i velikim poslodavcima omogućeno je da zatraže stimulans za neograničen broj osoba s invaliditetom. Istovremeno, prag stepena invaliditeta spušten je sa 60 na 50 posto.

„Ono što bi trebao biti očekivani rezultat jeste potpuna integracija osobe s invaliditetom, a to je upravo zapošljavanje na otvorenom tržištu“, kazao je Baljić.

U Fondu očekuju dobar odziv poslodavaca, posebno imajući u vidu zahtjeve organizacija osoba s invaliditetom da se omogući pristup sredstvima i osobama sa 50 posto invaliditeta koje imaju preostalu radnu sposobnost.

Podrška obrazovanju i profesionalnoj rehabilitaciji

Jedan od programa odnosi se i na profesionalnu rehabilitaciju, kroz koju osobe s invaliditetom mogu dobiti podršku za obrazovanje, dokvalifikaciju, polaganje vozačkog ispita, nabavku opreme i pomagala.

Baljić navodi da je cilj profesionalne rehabilitacije osposobljavanje osobe za konkretno radno mjesto, zadržavanje zaposlenja i napredovanje u struci.

„Posebno smo ponosni na činjenicu da imamo nemali broj osoba s invaliditetom koje su zahvaljujući ovim sredstvima okitile se titulom doktora nauka“, istakao je Baljić.

Poslodavci češće biraju plaćanje posebnog doprinosa

Iako zakon predviđa mogućnost zapošljavanja osoba s invaliditetom ili plaćanja posebnog doprinosa, Baljić upozorava da se poslodavci često odlučuju upravo za drugu opciju.

Prema njegovim riječima, posebno je problematičan slab odziv javnog sektora, dok se privatni sektor češće uključuje u programe zapošljavanja, ali uglavnom kroz zapošljavanje pod posebnim uslovima.

„Nejasno je zbog čega bi poslodavac plaćao ovaj poseban doprinos ukoliko može da zaposli osobu s invaliditetom, posebno imajući u vidu činjenicu da su sredstvima Fonda pokrivena kompletna bruto plaća te osobe s invaliditetom, barem za prvu godinu“, rekao je Baljić.

Pozvao je poslodavce da pokažu više povjerenja prema osobama s invaliditetom i iskoriste mogućnosti koje pružaju programi Fonda.

Kontrola utroška sredstava

Fond provodi kontrolu namjenskog utroška dodijeljenih sredstava. Korisnici su nakon realizacije projekta dužni dostaviti dokumentaciju kojom dokazuju da su sredstva iskorištena za predviđene namjene.

Provode se i neposredne kontrole kod poslodavaca, dok se kod invalidskih preduzeća i zaštitnih radionica kontrola obavlja najmanje jednom godišnje.

Baljić, međutim, upozorava da Fond ima ograničene kadrovske kapacitete i da ne može fizički kontrolisati svako dodijeljeno sredstvo.

Poseban izazov predstavljaju i ugovori o radu od kuće, jer Fond nema zakonsku mogućnost da kontroliše uslove rada u privatnom prostoru zaposlenih.

Cilj ovogodišnjih javnih poziva, poručuje Baljić, jeste veće uključivanje osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada i stvaranje uslova za njihovu potpunu ekonomsku i društvenu integraciju.