Cijena dizela u Bosni i Hercegovini opasno se približava granici od četiri konvertibilne marke po litru.
Nova, lančana poskupljenja na domaćem tržištu postaju neminovna, a ključno pitanje ostaje – koliko će građani morati plaćati osnovne životne namirnice i usluge?
Nakon goriva, na direktnom udaru naći će se transport i hrana, odnosno gotovo sve što svakodnevno plaćamo. Prevoznici već upozoravaju da sa sadašnjim cijenama naftnih derivata teško mogu apsorbovati nove troškove, dok sindikati ukazuju na drastičan pad kupovne moći i životnog standarda radnika.
Ako gorivo ode na 5 KM, nastat će ogroman problem
„Cijena goriva u posljednjih nekoliko mjeseci divlja, a glavni uzrok je kriza na Bliskom istoku. U Hercegovini je cijena već dostigla oko četiri marke, dok se u ostatku zemlje kreće oko 3,80 KM, pa čak i do četiri marke na pojedinim pumpama.
Prema našim informacijama, u narednih desetak dana gorivo će zvanično preći granicu od četiri marke i nastaviti rast prema pet KM, što će izazvati ogroman problem u sektoru transporta“, upozorava Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS.
Cijena goriva, kako dodaje, direktno diktira formiranje cijena transportnih usluga.
„Prinuđeni smo pratiti ovaj trend. Ako podignemo cijenu prevoza, to će se lančano odraziti na sve usluge, repromaterijale i gotove proizvode. Na kraju tog lanca nalaze se marketi, gdje će roba široke potrošnje dodatno poskupjeti zbog većih troškova transporta, što će najviše osjetiti sami građani“, naglašava Grbić.
On ističe da su prevoznici do sada pokušavali zadržati stabilne cijene, ali da je to postalo neodrživo.
„Od perioda kada je gorivo koštalo 2,5 KM pa do danas, nismo značajnije dizali cijene usluga. Međutim, realno bi bilo da zbog trenutnih troškova cijena transporta i prevoza skoči za čak 50 odsto. To će se snažno osjetiti i u putničkom i u teretnom saobraćaju. Tek nas čeka težak period ako se ostvare prognoze i gorivo dostigne pet maraka, što je realno očekivati sve dok se ne smiri situacija na Bliskom istoku“, zaključuje Grbić.
Nema opravdanja za nova poskupljenja u marketima
S druge strane, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, Božana Radomir, navodi da poskupljenje energenata tradicionalno pokreće val rasta svih ostalih cijena, ali dovodi u pitanje opravdanost novih poskupljenja.
„Moramo analizirati podatke i postaviti ključna pitanja. Ako uporedimo trenutnu situaciju s energetskom krizom iz 2022. godine, nafta je na svjetskom tržištu tada dostizala 122,71 dolar po barelu. Uz to, odnos konvertibilne marke i dolara bio je daleko nepovoljniji nego danas – za jedan dolar izdvajalo se 1,85 KM, pa čak i dvije marke u određenom periodu, dok je danas taj odnos oko 1,72 KM.
Mi trenutno ne vidimo ozbiljnu analizu koja bi stvarno dokazala toliki rast stvarnih troškova“, ističe za RTRS Radomir.
Ona upozorava na dugogodišnji problem i praksu zloupotrebe na domaćem tržištu maloprodaje.
„Karakteristika našeg tržišta jeste da trgovci i prevoznici u prethodnom periodu podižu cijene pod izgovorom rasta cijena nafte ili električne energije. Međutim, kada dođe do pada cijena tih istih energenata, cijene u maloprodaji se nikada ne smanjuju. Trenutne cijene hrane i robe široke potrošnje u marketima već su formirane na nivoima ranijih poskupljenja i nikada nisu vraćene unazad. Zbog toga smatramo da nema nikakvog stvarnog osnova za dodatna poskupljenja“, je kazala je Radomir.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.