U ovom periodu godine najaktuelnije i najizraženije su alergijske reakcije na polen ambrozije kod većine građana, pa je potreban dodatni oprez, mjere prevencije i zaštite.
Za osobe koje su sklone alergijama, sezona polena ambrozije, ali i ostalih korovskih biljaka može značiti period pojačane brige za zdravlje. Svake godine u augustu u septembru veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine počinje mučiti alergija na ambroziju ili, tačnije, alergijski rinitis. Simptomi su kihanje, nadraženo grlo, grlobolja, curenje nosa, svrbež u očima i nosu.
Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste od jedan do 1,5 metar. U našim krajevima cvjetanje počinje sredinom jula i traje do polovine oktobra, sa najvišom koncentracijom polena u drugoj polovini augusta i u septembru. Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu širenju polena.
Ambrozija je poznata po tome što može ozbiljno narušiti zdravlje i predstavlja jednu od najopasnijih alergenih biljaka na svijetu.
Doktorica Elvedina Žiga, uposlenica Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo FBiH, za agenciju Anadolu je govorila o prevenciji uz pomoć koje se uticaj alergija može smanjiti, o alergijama i uticaju zagađenja zraka na njih. Veliki broj alergičnih na polen ambrozije –
“Ambrozija je zeljasta biljka koja je tipični korov. Raste na različitim mjestima, ne samo pored pruga, cesta i u zapuštenim vrtovima, nego je ima i u urbanim sredinama, tačnije u Sarajevu. Polovina augusta i septembar su periodi kada ona najintenzivnije cvjeta i kada se najintenzivnije oslobađa njen polen koji kod osoba koje su preosjetljive na taj polen ambrozije, izaziva alergijske reakcije. Reakcije mogu biti raznolike, od onih koji se dešavaju na nivou sluznice oka kada se pojavljuje crvenilo, svrbež, peckanje, osjećaj zapušenosti nosa, natečenost. Tu su i promjene u smislu grebanja u grlu, kašalj, otežano disanje. Međutim, kod određenih ljudi može se pojaviti čak i neka od kožnih manifestacija alergije”, pojasnila je Žiga.
Dakle, simptomi su različiti u zavisnosti od individue i individualnog reagovanja na polen ambrozije.
“Ono što razlikuje gradske sredine, u odnosu na sredine koje su iznad 1.000 metara nadmorske visine, je što ambrozije nema na tim visokim mjestima, tamo nema uslova za njen opstanak. Međutim, u nižim područjima, a pogotovo ako su urbana područja gdje imamo i razne izvore zagađenja, poput ugljen-monoksida, azotnog oksida, sumpor-dioksida u kombinaciji sa UV zracima, kojih je dosta kada je toplo, za posljedicu imamo povećanu produkciju polena. Zato je ambrozija najveći problem za gradske sredine koje su ispod 1.000 metara nadmorske visine”, istakla je Žiga.
Naglasila je da je ovih dana sreća da je bilo padavina pa je uticaj ambrozije smanjen, a time i alergije.
“Međutim, kada prestaju padavine i s pojavom vjetra, u kombinaciji sa suncem, kao rezultat imamo da se čestice ambrozije, u sastavu polena, s vjetrom mogu širiti i nekoliko stotina kilometara od mjesta gdje ima ambrozije. Sa toplijim danima možemo očekivati još veći porast polena u zraku. Kada govorimo o alergičnim osobama, 75 posto njih je alergično upravo na ambroziju. Možemo reći da je ona odgovorna za najčešću pojavu alergija”, izjavila je Žiga.
Prema njenim riječima, kako sve više imamo intenzivno zagađenje zraka, posebno u jesen i zimu, tako se i javlja sve veći broj alergija.
“Kroz godine kojim prolazimo i u budućnosti, nažalost, zbog različitih izvora aerozagađenja možemo očekivati porast respiratornih alergija u našoj sredini. Prije šest dana, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo je na mjernoj stanici u Hadžićima ustanovio povećanu koncentraciju tzv. prizemnog ozona koji ne samo da izaziva slične tegobe kao ambrozija, nego dovodi i do povećane osjetljivosti na različite bakterijske i virusne infekcije. To je duplo djelovanje. Ne samo da izaziva iritaciju nego nas čini podložnim da dobijemo neku infekciju disajnog sistema”, kazala je Žiga. Najveća koncentracija krajem augusta i u septembru –
U mjesecima sa najvećom koncentracijom polena ambrozije (kraj augusta i septembar), osobama koje pate od alergije preporučuje se, između ostalog da smanje boravak na otvorenom prostoru, naročito u vrijeme kada su koncentracije polena ambrozije najviše (od pet do deset sati) te da izbjegavaju boravak van kuće tokom vjetrovitih dana.
“Možemo uraditi mnogo toga da, ukoliko smo skloni alergijama, preveniramo veću štetu. Da u svom domu, kada čujemo preporuke nadležnih, zatvaramo prozore, da nakon boravka vani i dolaskom kući operemo odjeću i kosu. Preporučuje da se veš ne suši vani, da se izbjegava izlaganje duhanskom dimu. Međutim, uvijek je dobra fizička aktivnost, podizanje našeg imunog sistema, pravilna prehrana. Kada govorimo o fizičkoj aktivnosti, ne mislim u onom periodu kada su najveće koncentracije polena, nego na onu na područjima iznad 1.000 metara”, pojasnila je Žiga.
Zdravlje od alergija ili zagađivača zraka posebno bi trebala čuvati mala djeca, trudnice, osobe sa kardiovaskularnim bolestima, a posebno osobe sa plućnim bolestima, kao i osobe sa oslabljenim imunitetom.
“Osobe sa kardiovaskularnim bolestima i bolestima disajnog sistema, ukoliko se izlažu zagađenju zraka, tada uvijek imaju jače izražene simptome zbog čega im se preporučuje i nošenje maski, ali ne bilo kakvih”, dodala je Žiga.