Cikorija je višegodišnja biljka iz porodice glavočika, svijetloplavih cvjetova. Mnoge se vrste uzgajaju zbog listova za salatu ili korijena koji se peče, melje i koristi kao zamjena za kavu. Divlja cikorija od davnina se koristi u prehrani na prostoru Sredozemlja, a koristili su je Rimljani, Grci i Egipćani. Iz divlje cikorije nastale su razne vrste.
Danas su najzastupljenije lisnata cikorija, koja je najčešće žućkasta ili zelena, i crvena cikorija koju u Dalmaciji i primorskim krajevima nazivaju i radič. Lisnata cikorija ima duge mesnate listove, a listovi crvene cikorije najčešće su, kako i samo ime govori, crveni ili crveno-bijeli. Danas se cikorija udomaćila i u Sjevernoj Americi, Kini i Australiji, a možemo je pronaći i kao divlju biljku u prirodi. Gorkog je okusa, što se cijeni u kuhinjama poput talijanske, no kuhanjem se gorčina smanjuje, a naknadno joj se mogu dodati češnjak i inćuni te se takva koristi uz tjesteninu. Cikorija se bere od proljeća do kasne jeseni, a kako se neke vrste beru i u zimskim mjesecima, dostupna je tijekom cijele godine.
Vitamini i minerali
Lisnata i crvena cikorija nutritivno su vrlo slične. Bogate su antioksidacijskim vitaminom C koji nas štiti od prehlade, oksidacijskih oštećenja organizma te pospješuje rad imunosnog sustava. Bogate su i drugim antioksidacijskim nutrijentima poput u mastima topivog vitamina E (alfa-tokoferol) i minerala mangana, zbog čega povoljno djeluju na zdravlje krvožilnog sustava. Navedeni antioksidacijski nutrijenti štite nas i od slobodnih radikala kojima smo izloženi zagađenjem zraka, a kako je vitamin E topiv u mastima, štiti nas i od antioksidacijskih tvari nastalih prilikom oksidacije masti. Uz antioksidacijska svojstva, vitamin E ima ulogu i u metaboličkim procesima te smanjuje rizik nastanka krvnih ugrušaka.
Mangan je, uz antioksidacijsko djelovanje, važan za zdravlje živčanog sustava i metabolizam. Od ostalih vitamina, obje vrste cikorije bogate su vitaminom K i folatom. Vitamin K je važan faktor za zgrušavanje krvi, a nedostatak, iako vrlo rijedak, može uzrokovati anemiju te krvarenje iz desni. Nedostatak vitamina K povezuje se i s osteoporozom te srčanim bolestima. Folat je opći naziv za skupinu vitamina B topivih u vodi, poznatih i po nazivu B9. To je esencijalni vitamin važan za stvaranje novih stanica i sintezu DNA i RNA, pravilan razvoj živčanog sustava fetusa, a novija istraživanja povezuju ga sa smanjenjem rizika nastanka srčanog udara. Nedostatak folata uzrokuje depresiju, anemiju, umor i otečen jezik, a javlja se kod osoba koje ne konzumiraju dovoljno voća i povrća. Za razliku od crvene, lisnata cikorija bogata je i vitaminom A, koji pomaže očuvanju zdravlja mrežnice oka i očuvanju kvalitete vida. Uz već spomenuti mangan, obje vrste cikorije bogate su mineralima poput željeza, bakra i kalija.
Željezo je mineral ključan za transport kisika krvlju do svih stanica u ljudskom organizmu, a bakar je, poput željeza, važan za transport kisika (pospješuje apsorpciju željeza), a ima i važnu ulogu u transportu elektrona. Nedostatak željeza u organizmu očituje se anemijom, što uz smanjen broj bijelih krvnih zrnaca (neutropeniju) i narušeno zdravlje kostiju vrijedi i za nedostatak bakra. Kalij ima mnoge funkcije i jedan je od najzastupljenijih minerala u organizmu. Povoljno djeluje na zdravlje krvožilnog sustava, održavanjem krvnog tlaka i rastezljivosti krvnih žila, važan je za održavanje ravnoteže elektrolita u organizmu te ima ulogu u metabolizmu inzulina i glukoze. Uz navedene minerale, za razliku od crvene, lisnata je cikorija bolji izvor kalcija, koji je važan za očuvanje zdravlja, čvrstoće i gustoće kostiju.
Cikorija je čuvena po ljekovitosti
Lisnata i crvena cikorija nutritivno su vrlo bogate namirnice, a uza sve navedeno, povoljno djeluju i na zdravlje probavnog sustava. Obje su namirnice bogate dijetalnim vlaknima koja su važna za pravilan rad i peristaltiku crijeva. Sadrže i inulin, jedinstven ugljikohidrat kojem se pripisuju probiotička svojstva. Svrstavamo ga u dijetalna vlakna, a osim što kao takav povoljno djeluje na pravilan rad probavnog sustava i crijeva, u debelom crijevu služi kao izvor hrane za probiotičke bakterije (Bifidobacteria, Lactobacilli) koje omogućavaju bolju apsorpciju nutrijenata, smanjuju rizik nastanka alergija te osiguravaju ravnotežu crijevne mikroflore sprečavajući porast broja štetnih bakterija u crijevima.
Cikorija je tijekom povijesti smatrana magičnom namirnicom i vjerovalo se kako liječi mnoge bolesti. Od starih Egipćana pa sve do danas, korijen cikorije koristi se za ublažavanje simptoma probavnih tegoba i smetnji. Zbog visoke nutritivne vrijednosti svatko može imati koristi uvođenjem cikorije u svoj jelovnik. Može se jesti sirova, kuhana ili djelomično kuhana, a odličan je dodatak miješanoj salati jer joj daje svježinu i obogaćuje okus. Za salatu se mogu kombinirati i lisnata i crvena cikorija, a ako se osuši, od cikorije možemo pripremiti i čaj.