Vijeće ministara BiH je jednoglasno utvrdilo prijedlog tog zakona s oznakom EI kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima Evropske unije u ovoj oblasti navedeno je ranije iz te institucije.
Delegat Šefik Džaferović je prilikom diskusije o predloženom zakonu kazao da su dobili materijal od Vijeća ministara BiH opremljen sa svim što je potrebno, mišljenjima.
“Kada je zakon ili neposredno prije nego što je stigao u parlamentarnu proceduru, delegati su dobili pismo iz Delegacije Evropske komisije u kojem jasno stoji da ovaj zakon, u pogledu žalbenog mehanizma, nije usklađen s evropskim standardima. To pismo postoji. S jedne strane postoji tvrdnja da jeste usklađeno, dakle od Vijeća ministara, i onaj kojega se pita šta su evropski standardi kaže da nije usklađen. Šta sad da mi radimo”, naveo je Džaferović.
Dodao je kako misli da se nisu stekli uslovi za usvajanje ovog zakona dok se ta stvar ne raščisti.
Kaže da na sjednici Ustavnopravne komisije nije mogao glasati za principe predloženog zakona iz ovog razloga.
“Jedan od ciljeva reforme u ovoj oblasti je da se osigura nezavistan mehanizam koji će odlučivati o žalbama. To ne može biti postojeće tijelo, i to jasno piše u tom pismu”, naveo je Džaferović, te dodao da će glasati protiv principa ovoga zakona.
Delegat Dženan Đonlagić (Demokratska fronta) je kazao da, pored onoga što se moglo jučer čuti na sjednici Predstavničkog doma o komunikaciji između Delegacije EU i pojedinih poslanika u Predstavničkom domu, treba pogledati i dokumente koji su došli kao sastavni dio prijedloga ovog zakona.
Naveo je da u Mišljenju Direkcije za evropske integracije (DEI), u njihovom materijalu, na nekoliko mjesta piše da, nakon izvršene uporedne analize zakona i pravne stečevine EU (acquis), ključne riječi su da nije u skladu s ‘akijem’, da je potrebno izvršiti dodatno usklađivanje sa Direktivom EU…
“Na kraju, DEI u svom mišljenju kaže da su odredbe ovoga zakona samo djelimično usklađene s direktivama i ‘akijem’ i Konvencijom Vijeća Evrope o pristupu službenim dokumentima. Imajući u vidu sve navedeno, ovaj prijedlog daje lažnu sliku kako aktuelna vlast usvaja određene prijedloge zakona koji su iz Mišljenja Evropske komisije, koji su na našem evropskom putu, a zapravo iz zvaničnih stavova Delegacija EU i zvaničnog mišljenja DEI-a se vrlo jasno, vrlo eksplicitno kaže da ovaj sadržaj zakona nije usklađen sa pravnom stečevinom EU”, kazao je Đonlagić.
Dodao je da je to jedna od ključnih razlog zašto neće podržati ovakav prijedlog zakona.
Delegat Želimir Nešković je kazao kako smatra da je sloboda pristupa javnim informacijama važan pokazatelj odgovornog i transparentnog rada organa javne vlasti, odnosno svih institucija u BiH.
Međutim, izrazio je žaljenje da je primjetio, a i određene civilne organizacije su to iznijele u medijima, da se ovdje nalazi niz manjkavosti.
“Veliki broj organizacija civilnog društva je upozorio upravo na te manjkavosti. Oni smatraju da se na ovaj način umanjuju stečena prava i dostignuća iz postojećeg zakona”, kazao je Nešković.
Dodao je da će on biti suzdržan prilikom glasanja.
Delegatkinja Marina Pendeš je kazala da joj je žao što su neki razočarani što je Vijeće ministara BiH otpočelo s radom i što pred sobom danas imamo Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama.
“Ukoliko se on usvoji, vjerojatno će neki biti zabrinuti jer će morati, poštivajući taj zakon, omogućiti pristup informacijama koje nismo mogli dobiti. Ukoliko neko smatra da ovaj zakon nije dovoljno dobar imat će mogućnost predložiti amandmane”, kazala je Pendeš.
Navela je da će Klub Hrvata podržati predloženi zakon.
Delegat Zlatko Miletić je kazao da bez obzira na sadržaj zakona, ovo je dobar znak da se počelo nešto raditi.
Međutim, kazao je da će biti suzdržan, jer nije načisto šta ovdje ko želi.
“Čuo sam da je u pripremi novo pismo od strane Evropske komisije na ovu temu, pa da eventualno sačekamo šta će nam ljudi zvanično reći. Da sačekamo taj konačni odgovor Evropske komisije o ovoj temi, pa da se konačno izjasnimo šta mislimo o ovome”, predložio je Miletić.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza je pojasnio delegatima koje su to značajne novine u predloženom zakonu.
Po njegovim riječima, propisano je osam temeljnih načela – načelo transparentnosti, otvorenosti, slobode pristupa informacijama, načelo otvorene vlasti, pravovremenosti, točnosti informacija, načelo jednakosti stranaka.
Istaknuo je da, je po njemu, najznačajnija novina proaktivna objava informacija, što podrazumijeva da će se na internet portalima institucija morati objaviti podaci o samoj instituciji.
Osvrnuo se i na kritiku koja se odnosi na Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH.
“Tu je bilo kritika. Dobili ste pismo, dobio sam i ja, da se predlaže institucija ombudsmena. Ono što sam rekao međunarodnim zvaničnicima i svima vama, po kom pravnom osnovu da bude institucija ombudsmena? Smatram da je to protivno Ustavu i Zakonu o ombudsmenu i da je to protivno Zakonu o upravi”, naveo je Bunoza.
Pojasnio je da institucija ombudsmena, prema zakonu i Ustavu, donosi preporuke koje su neobvezujućeg karaktera, ne obvezuju institucije.
“Nije mi jasno po kom osnovu da ovim zakonom sada mijenjamo, da institucija ombudsmena donosi meritorno rješenje na rješenja institucija BiH. Pravno nemoguće”, smatra ministar Bunoza.