Sada je potrebno da se isprave tehničke greške kako bi bila okončana parlamentarna procedura za ovaj zakon.
U pitanju je zakon kojim se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s regulativom Evropske unije u oblasti tržišta vina, ovim zakonom namjerava se osigurati veća konkurentnost i bolji pristup proizvođača iz BiH na evropskim i svjetskim tržištima, uz bolje uvjete za proizvodnju vina. Njime se preciziraju i odredbe o proizvodnji grožđa i vina.
Značajan dio zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi s oznakama porijekla te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje tih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima i voćnim vinima.
Delegat Kluba Srba Želimir Nešković (SDS) ponovio je da neće podržati ovaj zakon jer predstavlja prijenos nadležnosti s entiteta na državni nivo, odbacujući tvrdnje da je zakon iz državne nadležnosti budući da je vanjska trgovina u nadležnosti BiH.
Delegat iz Kluba Hrvata Zlatko Miletić (Za nove generacije) kazao je da je u pitanju strateški zakon koji će pomoći proizvođačima vina. Iznio je podatak da je u BiH 70 velikih proizvođača vina koji proizvedu 18 miliona litara vina na godišnjem nivou.
– Također, BiH ima 3.600 hektara zasada i to je na nivou od 64 posto kako je u BiH bilo prije rata. Zato je ovaj dokument od strateške važnosti i vjerujem da će proizvođačima pružiti šansu da imaju oko 120.000 hektara zasada vinove loze što bi bio veliki uspjeh za BiH – dodao je Miletić.
Delegatima se potom obratio ministar vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH Staša Košarac (SNSD) navodeći da je radna grupa podržala sve članove zakona, dodajući da će on omogućiti vinarima da nastave izvoziti vino poslije novembra 2024. godine.
Naime, bh. institucije su upozorene da je to zadnji rok kada se mora zakonodavstvo uskladiti s pravnom stečevinom EU kako bi proizvođači nastavili izvoziti vino, navodeći da su neosnovane tvrdnje da je u pitanju prijenos nadležnosti.