“Ne naoružavamo se zato što želimo rat. Naoružavamo se jer želimo to izbjeći”, rekla je Frederiksen na konferenciji za novinare.
Navela je da vlada želi “punu jednakost među spolovima”.
Danska trenutno ima do 9.000 profesionalnih vojnika pored 4.700 regruta koji prolaze osnovnu obuku, prema zvaničnim podacima. Vlada želi da poveća broj regruta za 300 kako bi dostigao ukupno 5.000.
Zemlja je članica NATO alijanse i nepokolebljiva je njihova podrška Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen naglasio je da “Rusija ne predstavlja prijetnju Danskoj”.
“Ali nećemo se dovesti na mjesto gdje bi oni mogli doći da to urade”, rekao je Rasmussen.
Svi fizički sposobni muškarci stariji od 18 godina pozivaju se na vojnu službu, koja traje otprilike četiri mjeseca. Međutim, pošto ima dovoljno volontera, postoji sistem lutrije, što znači da ne služe svi mladići.
Prošle godine u Danskoj je bilo 4.717 vojnih obveznika. Žene koje su se dobrovoljno prijavile za vojnu službu činile su 25,1 posto kohorte, prema zvaničnim podacima.
Ministar odbrane Troels Lund Poulsen rekao je da će novi sistem zahtijevati promjenu zakona, za koju je rekao da će se dogoditi 2025. i stupiti na snagu 2026. godine.
Susjedna Švedska je 2017. godine pokrenula vojni poziv i za muškarce i za žene jer je švedska vlada govorila o pogoršanju sigurnosnog okruženja u Evropi i širom Švedske.
Ova skandinavska zemlja je prethodno ukinula obaveznu vojnu službu za muškarce 2010. godine jer je bilo dovoljno dobrovoljaca da podmire njene vojne potrebe. Nikada ranije nije imao vojni rok za žene.