Danska planira regrutirati žene za služenje vojnog roka, otkrila je u srijedu danska vlada, postajući jedna od samo nekoliko zemalja u kojima je potrebno da žene služe u oružanim snagama.
“Jače regrutiranje, uključujući punu rodnu ravnopravnost, mora doprinijeti rješavanju odbrambenih izazova, nacionalnoj mobilizaciji i popunjavanju naših oružanih snaga“, rekao je ministar odbrane Troels Lund Poulsen na konferenciji za novinare.
Žene u Danskoj već se mogu dobrovoljno prijaviti za služenje vojnog roka. Godine 2023. činili su otprilike četvrtinu ukupnog sastava.
Danska je sada treća zemlja u Evropi koja je uvela ženski vojni rok. Norveška i Švedska su to učinile 2015. i 2017. godine.
Danska vojska se sastoji od 7.000 do 9.000 profesionalnih vojnika, isključujući regrute koji prolaze osnovnu obuku, prema zvaničnim podacima. Obavezni vojni rok važi za muškarce starije od 18 godina. Međutim, pošto ima dovoljno dobrovoljaca, nisu svi mladići regrutirani. Umjesto toga, održava se lutrija.
Govoreći pored Poulsena, premijerka Mette Frederiksen rekla je da će Danska produžiti period služenja i muškarcima i ženama sa četiri na 11 mjeseci kao dio remonta vojske te zemlje. Takođe će investirati u kopnene sisteme protivvazdušne odbrane i pešadijske brigade do 6.000 vojnika do 2028. godine.
“Ne naoružavamo se u Danskoj zato što želimo rat, uništenje ili patnju. Mi se naoružavamo upravo sada kako bismo izbjegli rat u svijetu u kojem se dovodi u pitanje međunarodni poredak”, rekla je Frederiksen.
Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen rekao je da su ti potezi napravljeni kao oblik odvraćanja.
Iako “Rusija ne predstavlja prijetnju Danskoj”, rekao je Rasmusen, “nećemo se dovesti na mjesto gdje bi oni mogli doći da to urade”.Nordijska zemlja je osnivač NATO-a i važan pobornik Ukrajine u njenim naporima da se odbrani od invazije Rusije u punom obimu. Kopenhagen je jedna od nekolicine zemalja koje snabdevaju Kijev borbenim avionima F-16, koji bi trebali biti isporučeni ovog ljeta.
Danska je prošle godine potrošila oko 1,4 posto svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu, ali će povećati svoju potrošnju na odbranu za 5,4 milijarde eura u narednih pet godina kako bi ispunila cilj NATO-a od 2 posto.