Ekonomija

Cijene nafte rastu, dolar blago oslabio

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala.

FOTO: ILUSTRACIJA/ZEEBIZ.COM
FOTO: ILUSTRACIJA/ZEEBIZ.COM

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103,12 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,38 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 144,30 na 144,05 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0890 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0845 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0,35 posto, na 76,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,37 posto, na 72,05 dolara.

Azijske berze pale treći dan zaredom

Na azijskim su berzama u petak cijene dionica pale treći dan zaredom jer se ulagači plaše da će američki Fed povećati kamate agresivnije nego što se očekivalo, što bi dodatno usporilo rast najveće svjetske ekonomije.

MSCI indeks azijsko-pacifičke regije bio je oko 6,30 sati u minusu 0,8 posto, oslabivši treći dan zaredom, pri čemu je skliznuo na najnižu razinu u mjesec dana.

Pritom je japanski Nikkei indeks oslabio 0,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji pale između 0,3 i 1,5 posto.

Azijska su tržišta već danima pod pritiskom zbog niza podataka koji pokazuju da se rast privrede u regiji usporava.

A rast će se i dodatno usporiti jer će središnje banke zapadnih zemalja nastaviti podizati kamate kako bi suzbile inflaciju.

Zbog toga su cijene dionica pale i jučer na Wall Streetu. Dow Jones oslabio više od 1 posto, dok su S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli oko 0,8 posto.

Pad indeksa uslijedio je nakon izvješća agencije za zapošljavanje ADP, prema kojemu je u junu broj zaposlenih u privatnom sektoru u SAD-u porastao za gotovo 500 hiljada, najviše od polovice prošle godine, dok su analitičari očekivali rast od oko 220 hiljada.

Zadržavanje visokih razina potrošnje i inflacije

Snažan rast zapošljavanja znači da će se potrošnja i inflacija zadržati na visokim razinama, što bi moglo navesti Fed na agresivnije povećanje kamata nego što se očekivalo.

Na sjednici u junu čelnici Feda ostavili su kamate nepromijenjene dok se ne vidi kako će dosadašnje zaoštravanje monetarne politike uticati na privredu i inflaciju.

Analitičari smatraju da je gotovo sigurno da će Fed na sjednici ovoga mjeseca dodatno povećati kamate za 0,25 postotnih bodova.

Dosad se vjerovalo da će to biti posljednje povećanje kamata u ovom ciklusu koji traje već više od godinu dana.

No, s obzirom na nove podatke s tržišta rada, moguće je da će Fed ipak i na jesen nastaviti s podizanjem kamata.

„Izvješće ADP-a pokazuje da Fed ne treba biti zabrinut oko mogućeg slabljenja tržišta rada. Naprotiv, ti podaci daju mu razloga za daljnje povećanje kamata”, kaže Brad McMillan, direktor u kompaniji Commonwealth Financial Network.

U petak će, pak, u fokusu ulagača biti službeno izvješće američkih vlasti o zapošljavanju u SAD-u. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u junu broj zaposlenih povećan za 225.000, oko 110 hiljada manje nego mjesec dana prije.