Od početka 2022. bitcoin je izgubio više od 40 posto vrijednosti, a od rekordne cijene u novembru 2021., kada je cijena u jednom trenutku došla i do 69.000 dolara, više od 60 posto.
Ethereum, druga najveća kriptovaluta nakon bitcoina, potonula je na cijenu koja se kreće oko 1300 dolara, najnižu u 15 mjeseci. Prije otprilike mjesec dana cijena je bila 3500 dolara, dok je u novembru 2021. iznosila i 4400 dolara, što je bio historijski rekord. Time je sadašnja cijena ethereuma čak 70 posto manja u odnosu na rekordnu.
Te dvije kriptovalute čine većinu tržišta, a cijene svih kriptovaluta uglavnom prate kretanje cijene bitcoina. Stoga su sve u dubokom minusu. Kriptovaluta cardano trenutno vrijedi 0.4642 dolara, što znači da je izgubila 80 posto vrijednosti u odnosu na rekord postignut krajem prošle godine kada se trgovalo cijenom od 2.8 dolara za cardano.
Cijena kriptovalute solana je 28 dolara, 80 posto manja nego početkom aprila ove godine kada se trgovalo cijenom i do 135 dolara. Od novembra 2021., kada je cijena bila i do 225 dolara, izgubljeno je gotovo 90 posto vrijednosti.
Ista priča vrijedi za svaku kriptovalutu samo je pitanje koliko je velik pad – veći od bitcoina ili manji. Dakle, cijena svih kriptovaluta slijedi bitcoin.
Ukupna trenutna kapitalizacija cijelog kriptotržišta je 1.08 biliona dolara, što je razina zadnji put viđena u januaru prošle godine. Još u martu ove godine tržišna kapitalizacija bila je iznad 2 biliona dolara, a u novembru prošle godine kratkotrajno je dosegnula 3 biliona dolara.
Velika rasprodaja na kriptotržištu uslijedila je nakon vijesti o ubrzanju inflacije u SAD-u za čak 1 postotni bod na mjesečnoj razini u maju, čime se popela na 8.6 posto, što je najviša razina od 1981. To je više od predviđanja ekonomista, što je izazvalo velik strah na tržištima.
Kako navodi Index.hr, velik rast inflacije je signal da će američka središnja banka FED nastaviti s podizanjem referentnih kamatnih stopa, što je glavni alat u borbi protiv inflacije, a time će poskupjeti zaduživanje i “cijena novca”. U takvim su situacijama investitori jako oprezni i manje se ulaže jer se očekuje da će politika podizanja referentnih kamatnih stopa dovesti do usporavanja ekonomije. To je uostalom i cilj, da se ekonomija “ohladi” i time inflacija vrati na manje razine.
Nije samo kriptotržište negativno reagiralo, i burze su u minusu. No rasprodaja i pad cijene mnogo su manji nego na tržištu kriptovaluta jer kada središnje banke podižu referentne kamatne stope, investitori prvo povlače novac iz visokorizičnih ulaganja, a to su, među ostalim, kriptovalute.
Jedan od glavnih argumenata zagovornika kriptovaluta bio je da će služiti kao zaštita od inflacije, no to se baš i nije potvrdilo. Dapače, kada je ove godina američka središnja banka FED podizala referentne kamatne stope radi borbe protiv inflacije, upravo su kriptovalute najnegativnije reagirale.
Time se daje naslutiti da uz to što nisu dobra zaštita od inflacije, nisu ni neovisne o državi, odnosno državnim institucijama poput središnje banke. U zadnje vrijeme državne vlasti pokušavaju regulirati kriptovalute i time ih “legalizirati”, što dio kriptozajednice pozdravlja, a dio kritizira.