Nestašica lijekova postaje ozbiljan problem našeg tržišta na koji su ranije upozoravali stručnjaci, a razlozi koji tome doprinose su mnogi, no šta uraditi, kako početi rješavati ovaj problem?
Nadležni se ograđuju od odgovornosti, a pacijenti ispaštaju.
Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH za Bosnainfo potvrdila je kako je stanje po ovom pitanju kompleksno.
Bosnainfo: Da li je problem nedostatka lijekova u BiH u razmatranju, kako planirate unaprijediti način nabavke lijekova za onkološke pacijente i generalno za lijekove u Fondu Solidarnosti?
– Ministarstvo civilnih poslova BiH, u skladu sa zakonom definisanim nadležnostima, nema nadležnost u vezi navedenog pitanja.
Podsjećamo Vas da je člankom 13. Zakona o zdravstvenom osiguranju, obrazovan je Fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine u cilju ostvarivanja jednakih uvjeta za sprovođenje obveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, za određene prioritetne vertikalne programe zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju, i za pružanje prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti.
Time je osigurano finansiranje liječenja najtežih oboljenja za sve osigurane osobe u Federaciji BiH pod istim uvijetima, bez obzira na županijsku pripadnost pacijenata i finansijsku moć kantonalnih/županijkih zavoda zdravstvenog osiguranja.
Sredstva federalnog fonda solidarnosti se osiguravaju iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i dijelom iz sredstava Proračuna Federacije BiH putem transfera Federalnog ministarstva zdravstva.
Ministarstvo civilnih poslova BiH je, i pored zakonom definisanih ograničavajućih nadležnosti na utvrđivanje osnovnih principa koordinacije aktivnosti, usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i definisanje strategije na međunarodnom planu, svjesno značaja navedenih pitanja za zdravlje stanovništva Bosne i Hercegovine zatražilo od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine informacije o trenutnom stanju kada je riječ o nabavci lijekova i prijedlog aktivnosti koje bi mogle biti preduzete.
Također, Ministarstvo civilnih poslova BiH je navedeno pitanje uvrstilo u dnevni red sjednice Konferencije za oblast zdravstva u BiH. Ministri za oblast zdravstva su razmotrili navedeno pitanje i apelovali na nadležne zdravstvene institucije entiteta, kantona i Brčko distrikta da prate situaciju, intenziviraju saradnju i poduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala adekvatna dostupnost lijekova u Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo civilnih poslova BiH je spremno, u skladu sa zakonom definisanim nadležnostima i mogućnostima, da pomogne u koordinaciji sa nadležnim institucijama u entitetima i Brčko distriktu BiH i Agencijom za lijekove i medicinska sredstva kako bi se iznašlo rješenja za ovo izuzetno značajno pitanje.
Bosnainfo: Bosna i Hercegovina ni na entitetskom, a ni na državnom nivou nema spiskove lijekova, nema tačnih podataka o broju pacijenata, nema nikakvog registra gdje se vodi analitika – kako ovo komentirate, da li je iko pokretao ili već pokrenuo inicijativu da se ovo počne rješavati?
– Ministarstvo civilnih poslova BiH, u skladu sa zakonom definisanim nadležnostima, nema nadležnost u vezi navedenog pitanja te su nadležnosti za ovo pitanje u domenu Agencije za lijekove i medicinska sredstva.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, kao jedinstven državni regulatorni organ u ovoj oblasti, zadužena je za jedinstvenu registraciju lijekova i jedinstveno farmaceutsko tržište lijekova u BiH. Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima, članom 7. definisane su nadležnosti Agencije i obuhvataju:
a) izdavanje dozvole za stavljanje u promet lijeka, obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet, odnosno njeno ukidanje i izmjene;
b) poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i davanje stručne ocjene kvaliteta lijekova;
c) izdavanje certifikata o primjeni dobrih praksi (proizvođačke, veledrogerijske, kliničke, laboratorijske, transportne i dr.);
d) prijavljivanje ili odobravanje kliničkih ispitivanja lijekova i praćenje neželjenih djelovanja nastalih tokom kliničkih ispitivanja;
e) izdavanje dozvola za proizvodnju lijekova na osnovu uvjerenja o primjeni dobre proizvođačke prakse;
f) izdavanje dozvola za promet na veliko lijekovima na osnovu uvjerenja o primjeni dobre distributerske prakse (dobra veledrogerijska praksa);
g) uspostavljanje i održavanije ažurirane evidencije o uvozu lijekova koji nemaju dozvolu za promet u BiH;
h) izdavanje godišnjeg registra lijekova, koji sadrži spisak lijekova koji su dozvoljeni za promet u BiH;
i) utvrđivanje predloga liste esencijalnih lijekova u Bosni i Hercegovini neophodnih za obezbjeđivanje zdravstvene zaštite stanovništva (u daljnjem tekstu: lista esencijalnih lijekova BiH);
j) poslove prikupljanja, analiziranja i reagovanja na neželjena djelovanja lijekova, odnosno poslove farmakovigilance;
k) poslove kontrole kvaliteta lijekova;
l) poslove farmaceutske inspekcije lijekova pravnih lica koja vrše proizvodnju i promet lijekova na veliko, u okviru izdatih dozvola;
m) organizovanje informacionih sistema o lijekovima, uključujući i uspostavljanje baze podataka o lijekovima za koje je izdata dozvola za stavljanje u promet u BiH, prikupljanje podataka o prometu i potrošnji lijekova i povezivanje u međunarodne mreže informacija o lijekovima, kao i informisanje domaće stručne i šire javnosti o lijekovima u skladu sa važećim zakonima, kao i međunarodna razmjena informacija o neželjenim efektima lijekova;
n) praćenje evropske farmakopeje i praćenje i razvoj farmakopeje BiH;
o) međunarodna razmjena informacija i vođenje evidencija o prometu opojnih droga i psihotropnih supstanci uz saglasnost nadležnih državnih i entitetskih tijela;
p) predlaganje usklađivanja propisa iz oblasti lijekova sa propisima Evropske unije i smjernicama međunarodnih institucija;
r) obavljanje i drugih poslova iz oblasti lijekova u skladu sa ovim Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu njega.
Dakle, Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima propisano je da je Agencija tijelo odgovorno za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u BiH, pa s tim u vezi jedino Agencija može odlučivati o vođenju registra o lijekovima.
Bosnainfo: Da li su moguće realizacije planova za neke preventivne programe bar na nivou entiteta u skorijoj budućnosti?
– U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, nadležne entitetske vlasti samostalno uređuju ovu oblast, te Ministarstvo civilnih poslova nema informacije da li su pokrenuti ili su u planu preventivni programi za koje se interesujete.
Bosnainfo: Da li neko od državnih institucija razmatra bilo koji drugi način kako bi unaprijedio dostupnost lijekova pacijentima, pratio potrošnju i na neki način investirao u zdravlje pacijenata i unapređenje zdravstvenih usluga u budućnosti?
Ministarstvo civilnih poslova kontinuirano provodi aktivnosti u skladu sa svojim nadležnostima s ciljem unapređenja stanja u ovoj oblasti. Jedna od značajnijih aktivnosti je, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, u toku procedura pristupanja Bosne i Hercegovine Programu EU4Health, čime će Bosna i Hercegovina postati dio najambicioznijeg programa Evropske unije u području zdravstva.
Ovaj program, ima budžet od 5,3 milijarde eura, a provodi se u periodu od 2021. do 2027. godine, s tim što bi institucije iz BiH nakon potpisivanja Sporazuma o pristupanju, bile u mogućnosti da apliciraju za sredstva u 2024. Budžet Programa EU4Health je najveći u odnosu na sve prethodne cikluse zdravstvenog programa EU. Uvećani budžet je odobren s ciljem jačanja sistema zdravstva zemalja za odgovor na krizu izazvanu pandemijom COVID-19, njihove pripravnosti za buduće krize i odgovor na zdravstvene izazove.
Program pruža značajnu finansijsku podršku za unapređenje zdravstvenih sistema u zemljama članicama EU i pridruženim članicama.
Program EU4Health donosi dodanu vrijednost EU-a i nadopunjuje politike država članica za postizanje četiri opća cilja i deset specifičnih ciljeva koji predstavljaju područja intervencije:
Poboljšati i njegovati zdravlje
Zaštititi ljude od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju
Poboljšati pristup lijekovima, medicinskim proizvodima i proizvodima relevantnim za krizne situacije
Ojačati zdravstvene sisteme
Da je situacija alarmantna ranije je govorila za Bosnainfo Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini:
„Što se tiče samog procesa nabavke lijeka, nažalost, pacijenti su žrtve administrativnih procedura i moram reći, jedne nezainteresovanosti vlade i ljudi koji su odgovorni u svemu ovome. Vrlo je neshvatljiva ne komunikacija između nadležnih ministarstava i finansija, zdravstva i fonda, jer realno svako drži neku svoju stranu bez da gleda konačni impakt koji ima na pacijente. Sad je najveći izazov jer se niko od nadležnih institucija ne bavi ovim problemom”.
Problem je evidentno hronični, neophodna su sistemska rješenja, a da li će do njih doći?